Izmjene tih zakona u saborsku su proceduru upućene radi potrebe prilagodbe zakonodavnog okvira činjenici da će od 1. siječnja 2023. euro postati službena valuta i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, a tada će zakonske izmjene i stupiti na snagu.

Od 1. siječnja 2023. parametar za promjenjive kamatne stope za kredite u eurima samo EURIBOR

Tim se zakonskim izmjenama uz ostalo uređuju i parametri kod promjenjive kamatne stope, pa će se tako od uvođenja eura odnosno od početka iduće godine u novim ugovorima o kreditu u euru s promjenjivom kamatnom stopom kao parametar koristiti samo EURIBOR.

Naime, predloženim je izmjenama oba zakona predviđeno kako će se od dana uvođenja eura, prilikom sklapanja ugovora o kreditima u kojima će se ugovarati promjenjiva kamatna stopa, kao parametar moći koristiti "EURIBOR, SARON, SOFR, varijabla određena kao zamjenska za neku od tih varijabli ili druga varijabla u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014."

"EURIBOR najtočnije odražava trošak financiranja bankovnog sustava u europodručju, a time se istovremeno potrošačima omogućuje jednostavnija usporedba cijene kredita domaćih banaka s cijenom koju nude banke u ostatku europodručja, stoga će se od dana uvođenja eura u novim ugovorima o kreditu u euru s promjenjivom kamatnom stopom koristiti samo EURIBOR kao parametar", objašnjavaju iz Ministarstva financija na upit Hine.

Uz EURIBOR, predloženi zakoni kao promjenjivi parametar spominju i SARON odnosno prosječnu prekonoćnu kamatnu stopu za švicarski franak te SOFR - prosječnu prekonoćnu kamatnu stopu za američki dolar.

Inače, promjenjiva kamatna stopa jednaka je zbroju promjenjivog parametra i fiksne marže banke, koja je konstantna tijekom razdoblja otplate kredita.

Hrvatski potrošači, kao i ostali potrošači u EU, imat će na raspolaganju javno dostupne informacije o kretanju referentnih kamatnih stopa na internetskim stranicama administratora tih referentnih stopa (npr. za EURIBOR je to European Money Market Institute, a podaci su dostupni na https://www.emmi-benchmarks.eu/, ali i na drugim internetskim stranicama, kao što je www.global-rates.com).

Iz resora financija napominju da su se hrvatski potrošači na taj način i do sada mogli informirati o kretanju referentnih stopa, budući se one već koriste u ugovorima o kreditima s potrošačima te banke u svojim općim uvjetima i navode gdje potrošači mogu pronaći informacije o kretanju referentnih stopa.

Odgovaraju i kako su referentne stope EURIBOR, SARON i SOFR "sada u porastu i u skladu s njihovim porastom banke povećavaju kamatne stope na kredite potrošačima, sve do zakonom određene maksimalne nominalne kamatne stope, a kod stambenih kredita ugovorenih nakon stupanja na snagu Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju (20. listopada 2017.) dodatno se primjenjuje i ograničenje u obliku maksimalne efektivne kamatne stope tijekom otplate kredita".

Postojeći ugovori o kreditima - umjesto promjenjivih parametara u kunama istovjetni parametri u eurima

Sukladno predloženim izmjenama dvaju zakona, banke će u novoj ponudi kredita od početka iduće godine kao parametar promjenjivosti kamatne stope (za promjenjivu ili kombiniranu - dijelom fiksnu a dijelom promjenjivu) za euro koristiti EURIBOR.

"Nakon 1. siječnja 2023. novi krediti s promjenjivom kamatnom stopom neće se smjeti vezati uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS), nego isključivo uz EURIBOR i druge parametre navedene zakonom", ističu i iz Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine.

Naime, kunski krediti s promjenjivom kamatnom stopom trenutno se mogu vezati uz jedan od zakonom dopuštenih promjenjivih parametara, a to su NRS u kunama, prinos na trezorski zapis Ministarstva financija u kunama i prosječna kamatna stopa na depozite građana u kunama.

No, kada su u pitanju postojeći ugovori o potrošačkim i stambenim kreditima, a dobar dio njih, posebice kunskih kredita, vezan je uz NRS, proces prelaska uređen je Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

"Sukladno načelu neprekidnosti pravnih instrumenata, koje je jedno od osnovnih načela procesa uvođenja eura, nesporno je kako zbog uvođenja eura neće biti potrebno mijenjati niti jedan postojeći ugovor, pa tako niti postojeće ugovore o kreditu. Dakle, ugovori o kreditu i nakon uvođenja eura ostaju na snazi, a iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima smatraju se iznosima u eurima, pri čemu će se iznosi preračunati uz upotrebu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje i to bez ikakve naknade za dužnike", objašnjavaju iz Ministarstva financija.

Inače, fiksni tečaj konverzije je 7,53450 kuna za jedan euro.

Zakon o uvođenju eura uređuje i pitanje kamatnih stopa što je, kažu u resoru financija, osobito važno kod svih ugovora o kreditu u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, koji će nastaviti vrijediti, ali ako su kamatne stope bile vezane uz parametar u nacionalnoj valuti, nakon uvođenja eura iste će biti vezane uz odgovarajući parametar u euru.

"Od datuma uvođenja eura, promjenjivi parametri u kunama više neće postojati, pa će se umjesto njih koristiti istovjetni parametri u eurima - NRS u eurima, prinos na trezorski zapis u eurima, odnosno prosječna kamatna stopa na depozite građana u eurima", objašnjavaju i iz središnje banke.

Ističu i kako se, s obzirom na to da će ti novi eurski parametri visinom biti vrlo slični dotadašnjim kunskim parametrima, kamatne stope na kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom neće se znatnije promijeniti.

"Pritom je važno napomenuti da Zakon o uvođenju eura propisuje da kamatna stopa koju plaća potrošač ne smije porasti kao posljedica uvođenja eura. Primjerice, ako će novi eurski parametar biti viši od parametra u kunama koji se primjenjivao prije toga, fiksna marža banke će se smanjiti za iznos te razlike kako bi kamatna stopa koju plaća klijent ostala nepromijenjena. S druge strane, ako će eurski parametar biti niži od dotadašnjeg kunskog parametra, banka neće smjeti povećati fiksnu maržu, pa će se kamatna stopa koju plaća klijent smanjiti. Dakle, kamatna stopa na kredite s fiksnom kamatnom stopom ostat će nepromijenjena, a kamatna stopa na kredite s promjenjivom kamatnom stopom ostat će ili na razini na kojoj je bila neposredno prije dana uvođenja eura ili će se neznatno smanjiti", objašnjavaju iz HNB-a.

I iz resora financija, uz detaljnije obrazloženje odredbi Zakona o uvođenju eura o prilagodbi NRS-a i za njega vezanih kamatnih stopa, poručuju da se "financijski položaj dužnika se neće smjeti pogoršati, a eventualne troškove, koji u određenim slučajevima mogu nastati zbog primjene zakonodavnog uređenja kakvo je predviđeno u Zakonu o uvođenju eura ne smiju snositi klijenti kreditnih institucija".

Korelacija između NRS-a i EURIBORA će se pojačati nakon uvođenja eura

Iz HNB-a podsjećaju da EURIBOR odražava trošak financiranja banaka na međubankovnom tržištu u europodručju, dok NRS odražava troškove svih izvora financiranja banaka u Hrvatskoj, pri čemu najvažniju ulogu imaju depoziti domaćih sektora. S obzirom na to da su hrvatske banke orijentirane primarno na domaće depozite kao glavni izvor financiranja, uvjeti na međubankovnom tržištu u europodručju (EURIBOR) danas imaju tek posredan utjecaj na trošak izvora financiranja banaka u Hrvatskoj (NRS).

"Izgledno je da će se korelacija između NRS-a i Euribora pojačati nakon što Hrvatska uvede euro, s obzirom na to da će domaće banke time dobiti izravan pristup operacijama refinanciranja Eurosustava koje imaju snažan utjecaj na kretanje Euribora. U slučaju stezanja monetarne politike ESB-a, a time i rasta EURIBOR-a, što se sada i događa, NRS bi kao i do sada reagirao s vremenskom odgodom s obzirom na to da se izračunava 'unazad' i da su u njegovom obuhvatu i depoziti kod kojih se kamatne stope ne resetiraju trenutačno, nego s vremenskim odmakom (npr. kod isteka roka oročenja), te da na njega utječu i drugi faktori", kažu u središnjoj banci.

HNB: Rast EURIBORA već utječe na rast prosječne kamatne stope

Po podacima koje iznose, rast EURIBOR-a u ovoj godini već se počinje odražavati i na rast kamatnih stopa na kredite kod kojih je ta stopa vezana uz EURIBOR.

Naime, nakon višegodišnjeg razdoblja u kojemu su se bilježile negativne vrijednosti EURIBOR-a, u razdoblju od siječnja 2022., kada je zabilježena razina od -0,5 posto, 6-mjesečni (6m) EURIBOR, uz koji je vezana većina kredita kućanstvima kojima je EURIBOR referentna kamatna stopa, porastao je za 2,39 postotnih bodova te se krajem rujna kretao na razini od 1,85 posto. Pritom, rast EURIBOR-a bio je postepen u prvoj polovici 2022. (promjena od oko 0,75 postotnih bovoda) te je znatno ubrzao u drugoj polovici godine (daljnji rast od oko 1,65 postotnih bodova, počevši od srpnja). Kod 12-mjesečnog (12m) EURIBOR-a u istom se razdoblju bilježi i snažniji porast od oko 3,12 postotnih bodova te se krajem rujna kreće na razini od 2,63 posto, podaci su središnje banke.

"U kolovozu 2022. na razini bankarskog sustava počinje se bilježiti rast prosječne kamatne stope na kredite kojima je kamatna stopa promjenjiva i vezana uz Euribor kao posljedica porasta tog parametra u prvoj polovici godine. Tako se kod gotovinskih nenamjenskih kredita bilježi rast prosječne kamatne stope sa 6,21 posto u srpnju na 6,49 posto u kolovoz. S druge strane, kamatne stopa na stambene kredite vezane uz EURIBOR za sada vrlo blago rastu, s 4,06 posto u srpnju na 4,1 posto u kolovozu", kažu u HNB-u, po čijim je podacima krajem prošle godine oko 76.500 dužnika držalo oko 79.000 kredita, što iznosi nešto manje od 14,7 milijardi kuna glavnice kredita čija je kamatna stopa vezana uz EURIBOR.

I iz središnje banke podsjećaju da je intenzitet kojim će se porast EURIBOR-a prelijevati u kamatne stope na stambene kredite dijelom ograničen odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju prema kojima najviša dopuštena kamatna stopa na stambene kredite odobrene nakon 1. siječnja 2014. ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja takvih kredita, uvećane za jednu trećinu. "Drugim riječima, dužnicima koji drže kredite ugovorene nakon 1. siječnja 2014. učinak prelijevanja rasta EURIBOR-a na visinu kamatne stope mogao bi biti postepeniji, dok su dužnici koji drže kredite odobrene prije 1. siječnja 2014. ranjiviji u odnosu na porast EURIBOR-a", navode iz HNB-a.

Napominju i kako intenzitet porasta kamatnih stopa na kredite vezane uz EURIBOR ovisi o pojedinačnim odlukama banaka, pri čemu su pojedine već smanjile i kamatnu maržu kako bi ublažile utjecaj porasta EURIBOR-a na dužnike, a neke aktivno nude dužnicima zaštitu od kamatnog rizika kroz fiksiranje kamatne stope.

"U slučaju da nisu već dobili ponudu banke, potrošači se mogu i sami raspitati kod svoje banke o mogućnostima i uvjetima zaštite od porasta Euribora, a u slučaju da nisu zadovoljni uvjetima vlastite banke, kredit mogu refinancirati kod banke uz povoljne uvjete budući da su tržišne kamatne stope i dalje na povijesno niskim razinama", ističu iz središnje banke.

Banke će klijente obavijestiti o promjenama

I iz HNB-a i iz Ministarstva financija podsjećaju da će, u skladu s načelom transparentnosti i informiranosti, banke svoje klijente obavijestiti o nadolazećim promjenama sukladno Zakonu o uvođenju eura i to putem općenite i individualne obavijesti. Tako će potrošači od institucija s kojima imaju sklopljen ugovor o kreditu ili ugovor o depozitu najkasnije tri mjeseca prije dana uvođenja eura dobiti općenitu obavijest o bitnim elementima preračunavanja s najavom predstojećeg preračunavanja te, ako je primjenjivo, obavijest o mogućnosti zatvaranja računa. Također će, najkasnije dva tjedna prije dana uvođenja eura, dobiti i individualne obavijesti s detaljnim informacijama o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope na ranije ugovore kredite i depozite.