Iako gradi suvremenu farmu za uzgoj i tov svinja, OPG Vrček ne očekuje toliku zaradu od svinjskog mesa, koliko od sporednog produkta: gnoja iz kojeg će dobivati plin i električnu energiju!
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Vrček dovršava gradnju pet milijuna kuna vrijednu farme za uzgoj i tov svinja u Črncu kod Varaždina gdje već ima manje svinjogojstvo sa 20 krmača. Nova farma, koja je financirana HBOR-ovim kreditom te potpomognuta sa 40 posto sredstava iz Operativnog programa za svinjogojstvo, imat će kapacitet sto krmača i oko dvije tisuće tovljenika godišnje. Neposredno uz farmu, gradi i bioelektranu vrijednu 7,7 milijuna kuna iz koje će se dobivati plin i električna energija.
'Osnovano za gradnju bioelektrane je farma, budući da je glavna sirovina gnojivo, koje fermentacijom postaje vrlo hranjivi humus. No, koristit ćemo i kukuruznu te drugu silažu koju ćemo vjerojatno i otkupljivati. Takve primjere vidjeli smo u Njemačkoj i Belgiji gdje seljaci žive dosta dobio i moderno jer su sve zaokružili u jednu cjelinu, počevši od proizvodnje hrane pa do proizvodnje energije i zbrinjavanja otpada, a sukladno direktivama EU-a', naglašava Dalibor Vrček.
Budući da je riječ o zahtjevnim ulaganjima, OPG Vrček prijavio je svoj projekt na IPARD uz pomoć Razvojne agencije Sjever (DAN).
'Bioelektrana u Črncu među prvim je takvim energetskim postrojenjima u Hrvatskoj koja su prošla na natječaju IPARD. Zahvaljujući tome, investitoru će se vratiti 55 posto iz tog programa EU-a, ali tek po dovršetku bioelektrane za koju mora prethodno sam osigurati sredstva', pojašnjava Biserka Zamostny iz DAN-a.
U bioelektrani se godišnje planira proizvesti 2,1 milijuna kilovata, tako da od prodaje struje OPG Vrček očekuje prihod od 2,5 milijuna kuna, dok zarada od prodaje tovljenika jako varira ovisno o stanju na tržištu, ali će sigurno biti višestruko manja. No, konačnu računicu ipak će trebati pričekati jer još slijede završni dogovori s HEP-om, iako su MINGORP i HEP već dali dozvole.
'Objekt, čija gradnja napreduje, ima građevinsku dozvolu, studiju utjecaja na okoliš, riješeno financiranje i potporu iz EU-a. Ostaje nam dogovor oko trafostanice i dalekovoda do objekta te potpisivanje određenih ugovora', pojašnjava Vrček koji se nada da neće biti problema kod dovršetka investicije koja može biti primjer suvremenog poljoprivrednog gospodarstva.