MIROVINSKA STATISTIKA

Većina umirovljenika u Hrvatskoj živi s manje od 400 eura. Broj penzionera pada, ali ne u povlaštenim kategorijama

30.03.2023 u 16:59

Bionic
Reading

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je statističke informacije o mirovinama isplaćenima u ožujku. Istražili smo najzanimljivije trendove o kretanju broja osiguranika i umirovljenika te visini mirovina različitih kategorija korisnika

Prosječna mirovina za veljaču isplaćena u ožujku iznosila je 388,31 euro i bila je za 37 eura ili 225 kuna ili 10,5 posto viša nego godinu ranije.

Kada se izuzmu mirovine prema međunarodnim ugovorima osoba koje su dio radnog vijeka provele u inozemstvu, a dio u Hrvatskoj, prosječna mirovina iznosila je 438 eura.

Većina umirovljenika prima ispod 400 eura

Umirovljenici koji su otišli u punu starosnu mirovinu (bez međunarodnih ugovora), kojih je krajem veljače bilo 508.701, u prosjeku primaju 477 eura, korisnici prijevremene mirovine 442 eura, a korisnici invalidske mirovine 325,6 eura. Prosječna obiteljska mirovina za 210.000 korisnika isplaćena u ožujku iznosila je 336 eura. Prosječni hrvatski umirovljenik u dobi je od 72 godine i ima 31 godinu i mjesec dana staža.

Struktura isplaćenih mirovina pokazuje da više od polovice umirovljenika, umirovljenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, prima mirovinu nižu od 400 eura. Najviše njih, 163.000, dobiva između 270 i 340 eura.

Zaštićenu najnižu mirovinu prima ukupno 280.393 korisnika, a ona prosječno iznosi 267,84 eura. S druge je strane znatno manji broj umirovljenika s pristojnim mirovinama. Tako više od 600 eura dobiva tek 174.0000 umirovljenika. Zakonski najvišu mirovinu prima 1716 osoba, a ona u prosjeku iznosi 1162,69 eura.

Broj osiguranika prvi put premašio vrhunac iz 2008.

Dobra vijest za održivost mirovinskog sustava je to da se u posljednjih godinu dana broj osiguranika osjetno povećao dok je broj umirovljenika u blagom padu.

U 2022. broj osoba koje plaćaju mirovinski doprinos porastao je za 36.063 (2,3 posto) dosegnuvši 1.607.734. Pritom je glavnina rasta zabilježena u tvrtkama i obrtima dok je u slobodnim djelatnostima i poljoprivredi smanjen broj osiguranika. Zahvaljujući pozitivnom trendu u posljednjih nekoliko godina, broj osiguranika je prvi put premašio vrhunac dostignut prije financijske krize 2008. godine.

Zbog povećane smrtnosti u proteklih godinu dana broj umirovljenika smanjen je za gotovo 5000 te je krajem prošle godine bilo 1.232.600 korisnika. Izrazito nepovoljan omjer umirovljenika i osiguranika time je donekle popravljen i sada iznosi 1:1,31.

Broj povlaštenih i dalje rate raste

Dok je broj ukupnih umirovljenika u padu, raste broj korisnika mirovina po posebnim propisima, onih koje se obično nazivaju povlaštenima.

Unatoč padu broja korisnika u pojedinim skupinama (politički zatvorenici, veterani Drugog svjetskog rata, pripadnici bivše JNA) zbog prirodnog odljeva, ukupan broj korisnika povlaštenih mirovina u proteklih godinu dana porastao je za 3170, dosegnuvši krajem veljače 184.559 osoba.

Umirovljenik - umirovljenici - ilustracija
  • Umirovljenik - umirovljenici - ilustracija
  • Umirovljenik - umirovljenici - ilustracija
  • Umirovljenik - umirovljenici - ilustracija
  • Umirovljenik - umirovljenici - ilustracija
  • Umirovljenik - umirovljenici - ilustracija
    +10
Umirovljenici - ilustracija Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Najveći priljev novih umirovljenika po posebnim propisima dolazi iz braniteljske populacije. Broj onih sa statusom branitelja iz Domovinskog rata povećan je za 5330, na 135.257.

Od postojeće tri braniteljske skupine najviše je porastao broj onih koji su u mirovinu otišli prema općim propisima, ali su koristili i određene zakonske povlastice iz Zakona o hrvatskim braniteljima, što im omogućuje da u punu starosnu mirovinu idu ranije i s nešto većim primanjima. Njihov broj skočio je u godinu dana za 4860, na 57.155 korisnika.

Broj branitelja s invaliditetom, onih koji su ostvarili pravo na mirovinu po Zakonu o hrvatskim braniteljima, povećan je za 524, na 71.373 korisnika, a 54 manje umirovljenika ima među pripadnicima HVO-a.

Domobrani na dnu ljestvice

Mirovine branitelja s invaliditetom znatno odskaču od ostalih braniteljskih mirovina te iznose u prosjeku 886 eura, a u godinu dana porasle su za 8,6 posto. Prosječna mirovina branitelja umirovljenih prema općim propisima, uz korištenje zakonskih povlastica, porasla je za 11 posto te iznosi 437,50 eura.

Inače, među povlaštenim umirovljenicima uvjerljivo najviše prosječne mirovine u visini od 1519 eura imaju bivši saborski zastupnici i članovi Vlade. S druge strane, najnižu prosječnu mirovinu (319 eura) primaju bivši pomorci.

Među umirovljenicima koji primaju mirovine po posebnim propisima su i pripadnici vojski iz Drugog svjetskog rata. Njihove mirovine su u nižim platnim razredima, pri čemu prosječna mirovina partizana iznosi 472 eura i za 63 eura viša je od prosječne mirovne domobrana (409 eura).