S obzirom na samu veličinu NAV-a hrvatskih mirovinskih fondova, koja je iznosila 17,9 milijardi eura u siječnju 2023., gledajući njihove performanse tijekom duljeg vremenskog perioda možemo dobiti uvid u kojem smjeru ide i cjelokupno tržište. Nadalje, neto ulozi u mirovinske fondove iznosili su 90,1 milijun eura u siječnju.

Promatrajući promjene po kategorijama imovine fondova, na mjesečnoj razini gotovo sve kategorije bilježe rast. U apsolutnom iznosu, vrijednost imovine u dionicama zabilježila je rast od 229,5 milijuna eura, odnosno 6,5 posto. Slijede ih investicijski fondovi, koji su porasli za 80,3 milijuna eura, odnosno 4,3 posto, te obveznice, a porasle su za 77,6 milijuna eura ili 0,7 posto. S druge strane, depoziti i gotovina zabilježili su pad od 2,6 milijuna eura ili 0,3 posto.

Prelazeći na godišnju razinu, priča je malo drugačija. U apsolutnom iznosu obveznice su najviše porasle, za 211,2 milijuna eura ili 1,9 posto. Slijede ih tržište novca i depoziti i gotovina, a koji su porasli za 15,9 milijuna eura (11,3 posto), odnosno 15,8 milijuna eura (2 posto). S druge strane, investicijski fondovi, potraživanja te ostala imovina bilježe pad od 27,5 milijuna eura (-0,7 posto), 24,5 milijuna eura (-1,2 posto), odnosno 24,2 milijuna eura (-46 posto).

Rast vrijednosti dionica na mjesečnoj razini je očekivan jer hrvatski mirovinski fondovi imaju velik udio u domaćim, a u manjoj mjeri i stranim (slovenskim) tvrtkama. Budući da je siječanj 2023. zabilježio pozitivne povrate zbog poboljšane makroekonomske situacije (osobito u smislu toplije nego očekivane zime te samim time nižih troškova energije), moglo se i očekivati nešto bolje raspoloženje na tržištu kapitala.

Moglo se očekivati i povećanje udjela u obveznicama, a razlog tome je jednostavno činjenica da su hrvatski mirovinski fondovi po svojoj funkciji (očuvanje te povećanje vrijednosti mirovina) vrlo neskloni riziku. Samim time, investiranje u obveznice, oblik imovine koji se smatra imovinom niskog rizika, ima smisla. Također će biti zanimljivo vidjeti kako će prva narodna obveznica koju je izdala hrvatska Vlada utjecati na strukturu imovine. Međutim treba napomenuti da će njezin utjecaj biti vidljiv tek od ožujka 2023. nadalje.

Vraćajući se sadašnjoj strukturi imovine mirovinskih fondova, obveznice i dalje imaju najveći udio unutar ukupne imovine, točnije 62,5 posto, što predstavlja smanjenje od 0,93 postotna poena (p.p.) na mjesečnoj, ali i povećanje od 0,45 p.p. na godišnjoj razini. Slijede ih dionice, koje čine 21 posto ukupnog iznosa, što predstavlja rast od 0,85 p.p. na mjesečnoj razini, ali pad od 0,40 p.p. na godišnjoj razini. Napokon, imamo investicijske fondove, koji čine 10,8 posto ukupne imovine te su zabilježili rast od 0,22 p.p. na mjesečnoj te 0,27 p.p. na godišnjoj razini.