Tog im je dana cijena porasla sa sto posto nominalnog iznosa na 100,2 posto nominale, koja iznosi jedan euro. Promet ostvaren narodnom obveznicom bio je simboličan te je iznosio 150 eura.

Jučer, 13. ožujka, trgovina je ipak živnula, no promet je ostao i na dalje na simboličnoj razini od 6984 eura u dvije transakcije, što može značiti da je obveznicu prodao netko tko se malo 'zaletio' te uložio u nju, a sad mu je taj novac potreban za neku drugu namjenu.

Pri jučerašnjim transakcijama, zadnja cijena narodnih obveznica pala je na 99,98 posto nominalnog iznosa. To zapravo znači da je prinos na obveznicu porastao, ponovno vrlo simboličnih 0,0007 posto.

Kamate na narodne obveznice prilikom upisa iznosile su 3,65 posto. Kako im je sad cijena pala, prinos koji će ostvariti netko koji ih je kupio po cijeni od 99,88 posto nominale iznosit će 3,6507 posto. Govorimo o tzv. tekućem prinosu koji se računa kao odnos godišnje kuponske kamate i tržišne cijene obveznice te se razlikuje od prinosa do dospijeća, što se računa po sasvim drugoj formuli i uzima u obzir veličinu i dinamiku svih novčanih primitaka od kamata do dospijeća obveznice prema njenoj tržišnoj cijeni.

Drugim riječima, oni koji su obveznice prodali jučer nisu izgubili gotovo ništa dok su njihovi kupci 'zaradili' tek nekoliko centi.

Prinos obveznice obrnut je u odnosu na njenu cijenu - što je cijena obveznice niža, prinos joj raste jer ulagač plaća manje od nominalnog iznosa uplaćenog prilikom upisa, na što ubire obećanu kamatu, naravno ako drži obveznicu do dospijeća.