Ukupna iznos neizvršenih osnova za plaćanje na kraju siječnja ove godine iznosio je 36,7 milijardi kuna i u odnosu na prosinac porastao je za 2,5 posto prvenstveno zbog povećanja neizvršenih obveza dugotrajno blokiranih poslovnih subjekata, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare Financijske agencije (Fine)
Od ukupnoga iznosa dospjelih nepodmirenih obveza, manji dio odnosno 6,1 milijardi kuna odnosi se na poslovne subjekte koji su blokirani do 360 dana, a na one koji su u blokadi više od 360 dana odnosi se 30,6 milijardi kuna ili 83,3 posto, rekao je član Uprave Fine Ante Šimunović.
Pritom ističe da kod poslovnih subjekata koji su u dugotrajnoj blokadi, duže od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 41 posto.
Prema njegovim podacima, udio blokiranih poslovnih subjekata bez zaposlenih je 55 posto, a takvih je 44.224
Prema ocjeni čelnika Fine, dugovanja iz dugotrajnih blokada mogu se smatrati nenaplativima te napominje da se od 1. siječnja 2012. godine na temelju Ovršnog zakona, obustavljaju sve prisilne naplate dugova starijih od godine dana.
Ovršnim je zakonom, naime, propisano postupanje u slučaju kad ovrhovoditelj ne bude namiren u roku od godine dana od dostave obavijesti ovršnog tijela koje provodi ovrhu. U skladu s tim Fina će od 1. siječnja 2012. obustaviti izvršenje navedenih osnova, ako do navedenog roka ovrhovoditelj ne zatraži da se nastavi s provođenjem ovrhe. S te osnove smanjit će se insolventnost za sve ovrhe za koje ovrhovoditelji ne zatraže da se nastavi s njihovim provođenjem.
Šimunović upozorava da vlasnici društava s ograničenom odgovornošću, odgovoraju za financijska sredstva do iznosa temeljnog kapitala koji su unijeli u društvo te da se o tom mora voditi računa kad se posluje s d.o.o.-ima.
Na pitanje kako stati na kraj pojavi osnivanja novih tvrtki koje vlasnici tvrtki-dužnika osnivaju i nastavljaju poslovati, Šimunović odgovara da je u izmjenama Zakona o sudskom registru smanjena takva mogućnost jer će osnivači morati dokazati da su podmirili sva dugovanja.
Također, više nema mogućnosti zaštite sredstava dužnika od ovrhe prebacivanjem u oročenu štednju jer ona više nije izuzeta od ovrhe, a vjerovnicima će biti lakše i jer će do sredstava dužnika moći doći na jednom mjestu - u Fini, a ne kao dosad po bankama u kojima dužnik ima otvoren račun, kaže Šimunović.
Šimunović naglašava da na strani dužnika nema države i velikih državnih sustava te da je država na strani vjerovnika.
Upitan za komentar tvrdnji Hrvatskog helsinškog odbora po kojima se građanima nezakonito plijene sredstva iz socijalnih transfera (rodiljne naknade, alimentacije i sl.), odgovorio je da građani suočeni s ovrhama trebaju otvoriti poseban račun za takve uplate te da ta sredstva prema Ovršnom zakonu nisu predmet ovrhe.
Građane je uputio na internetske stranica Ministarstva financija na kojima je objašnjena procedura zaštite 'socijalnih' sredstava pri ovrhama.
Podaci Fine pokazuju da je prema djelatnostima insolventnost najprisutnija u trgovini, s učešćem od 33 posto u ukupnom iznosu blokada. Slijedi građevinarstvo sa 21,3 posto i prerađivačka industrija sa 14,9 posto.
Prema teritorijalnoj raspodjeli najviše blokiranih poslovnih subjekata je u Gradu Zagrebu, s učešćem od 36,6 posto, a insolventnost je značajnije zastupljena i u Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji.
