Što se u njemačkim vladajućim krugovima misli o Hrvatskoj, oduvijek je bila opsesija u Lijepoj Našoj, kao i to da se bude na liniji njemačke politike u Europi. Zahvaljujući izbjegličkoj krizi, Hrvatska je opet ušla u fokus njemačke politike, o čemu svjedoči ekstenzivno izvještavanje u njemačkim medijima o tome kako se vlada premijera Zorana Milanovića nosi s izbjegličkim valom, ali i davanje velikog prostora izjavama predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o tome kako je njemačka kancelarka Angela Merkel stvorila kaos u Europi.

No u njemačkom Ministarstvu financija, smještenom u centru Berlina u Wilhelmstrasse (gdje je tijekom Drugog svjetskog rata bio i zloglasni Hitlerov bunker u kojemu je i skončao), glavne su teme i dalje eurozona i Grčka, s time da se obratila pozornost i na odluku hrvatske vlade o konverziji kredita u švicarskim francima. Ministarstvo na čijem je čelu Wolfgang Schäuble zapošljava nekoliko tisuća ljudi, a među važnijim stručnjacima ovog tehnokratskog behemota svakako su i oni zaduženi za europsku politiku i financije. Novinar tportala razgovarao je s jednim od visokih dužnosnika Bundesfinanzministeriuma - koji je inzistirao na anonimnosti i izostanku direktnih citata što mu je pak omogućilo mnogo iskrenije odgovore - o stanju eurozone, no i nekim specifično hrvatskim temama, kao što je drama oko kredita u švicarskim francima.

O potonjem je Schäubleov bliski suradnik rekao da se u Europskoj uniji može čuti dosta kritike na račun hrvatske vlade koja je, smatra njemački dužnosnik, donijela pogrešnu odluku. U kritici zakona koji je predložio hrvatski ministar financija Boris Lalovac moglo se još čuti kako je teret konverzije neravnomjerno raspoređen, te da je previše toga svaljeno na leđa banaka, što bi moglo dovesti do destabilizacije bankarskog sustava u Hrvatskoj. Zaključak je taj da se konverzijom kredita u švicarcima Hrvatska stavila u konfrontativan položaj u odnosu na ostatak EU-a.

Kada je pak riječ o potencijalnom ulasku Hrvatske u eurozonu, visoki dužnosnik njemačkog ministarstva financija nije htio biti konkretan u vezi vremenskog okvira u kojemu bi to bilo moguće ili poželjno, ali je napomenuo da se u europskim ugovorima sve članice EU-a ohrabruju s vremenom pristupiti zajedničkoj valuti, s time da nitko na to neće biti natjeran. Euro je uspješna priča, smatra njemački stručnjak, a to nije promijenila ni grčka kriza. Dapače, početni uspjeh eurozone omogućio je niske kamate članicama na međunarodnom tržištu, od kojih su se onda neke počele pretjerano zaduživati i to je u korijenu krize koja je 2009. eksplodirala u Grčkoj i prijetila cijeloj eurozoni, smatra Nijemac. Dodaje kako za ulazak u eurozonu treba biti dobro pripremljen, te da su najvažnije dvije stvari stabilnost državnih financija i fleksibilnost tržišta rada. Iz toga se pak može zaključiti da Hrvatska vjerojatno neće tako brzo moći konkurirati da uđe u eurozonu.