Pesimistični pokazatelji kretanja gospodarstva zasad ne uspijevaju srezati nikad bolje trendove na tržištu rada. S približno 115.000 nezaposlenih usred zime, Hrvatska i dalje ima rekordno nisku nezaposlenost. Velika potražnja za radnicima traje već nekoliko godina, uslijed čega je došlo i do rasta plaća. U sklopu projekta Vizionar godine razgovarali smo s ekonomistom Predragom Bejakovićem i direktorom portala MojPosao Igorom Žonjom o tome što je doprinijelo snažnim performansama tržišta rada i hoće li se one zadržati u budućnosti
U svojoj znanstvenoj karijeri Bejaković je objavio niz radova o kretanjima na tržištu rada i na tom području jedan je od naših najcjenjenijih stručnjaka. Između nekoliko čimbenika koji su doprinijeli renesansi tržišta rada, Bejaković kao najvažniji ističe izuzetan gospodarski rast.
Navodi da se u razdoblju od 2012. do 2019. bruto domaći proizvod po stanovniku povećao za 20,8 posto dok se u EU27 povećao za 11,5 posto. Istina, pad BDP-a kod nas u 2020. u odnosu na godinu ranije uslijed covida bio je nešto veći, 7,6 posto, nego u EU-27, 6,2 posto. Ukupna nezaposlenost između 2012. i 2019. u Hrvatskoj znatno se smanjila sa 16 na 6,6 posto te je u 2019. godini bila i neznatno niža od prosjeka EU-a od 6,7 posto.
9. veljače u laubi
Događaj Vizionar godine
Vizionare godine za 2022. godinu proglasit ćemo na konferenciji u zagrebačkoj Laubi u četvrtak 9. veljače.
Osim dodjele nagrade, cilj konferencije je s ključnim predstavnicima hrvatskog gospodarstva i društva pokrenuti diskusiju o glavnim temama za razvoj Hrvatske.
U projekt smo uključili i vas, naše čitatelje, koji ste nam u velikoj anketi otkrili što mislite u kojim smo područjima najviše i najmanje napredovali te gdje vidite Hrvatsku u godinama pred nama.
'Usprkos nezadovoljstvu građana, plaće su u Hrvatskoj u tom razdoblju značajno porasle. Neto plaće od 2012. do 2021. porasle su za gotovo 30 posto, s tim da su se u nekim djelatnostima, primjerice administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, povećale za više od polovicu. Nešto manje povećanje zabilježeno je u zdravstvu i socijalnoj skrbi, za 42 posto, te u obrazovanju za 41,5 posto', rekao je za tportal Bejaković.
Naravno, hrvatske plaće i dalje su niske s obzirom na naše cijene. Slaže se s tim i Bejaković, ali upozorava da je produktivnost po zaposlenom po satu rada osjetno niža nego u mnogim zemljama EU-a.
'Naš indeks produktivnosti je tek 76, što je za gotovo četvrtinu slabije od prosjeka za sve članice Unije. Primjerice, u Irskoj iznosi 215, u Norveškoj 150, a slovenski indeks je 84,2. Teško možemo očekivati značajnije povećanje plaća dok dosta zaostajemo za produktivnošću po zaposlenom', kaže Bejaković.
Na nizak životni standard upozorava i direktor portala MojPosao Igor Žonja. Iako se Hrvatska polagano penje na europskoj ljestvici BDP-a po stanovniku, mjerenog paritetom kupovne moći - u leđa nam gledaju Slovačka, Grčka i Bugarska - i dalje smo kilometrima udaljeni od razvijenijih država.
'Velik broj Hrvata je, nažalost, napustio zemlju, a mahom se radi o mladim i visokoobrazovanim ljudima. Hrvati koji su napustili državu uplatama čine čak sedam posto BDP-a, što pokazuje naše loše upravljanje državom, naime da nas nisu napustili, oni bi ovdje još značajnije podigli BDP. Iako primjećujemo rast zaposlenosti, trenutna brojka od 1,61 milijun zaposlenih i dalje je niska. Što se tiče korekcije, odnosno rasta plaća, do nje je došlo zbog smanjene ponude radne snage na tržištu', izjavio je za tportal Žonja.
Koja su najtraženija zanimanja i što će se tražiti u budućnosti?
'I dalje su to prodavači, konobari, kuhari te ostali koji rade u ugostiteljstvu, turizmu te prodaji. Međutim nama nedostaju radnici u apsolutno svim djelatnostima i zanimanjima, krenuvši od nekvalificiranih i kvalificiranih radnika, preko onih sa srednjom stručnom spremom, pa sve do visokoobrazovanih radnika te specijalista različitih profila i struka. Situacija će se brže mijenjati ako uvedemo brze promjene i pratimo trendove. Jednostavni te ponavljajući poslovi uskoro će biti potpuno automatizirani, a određena istraživanja, kao i iskustva s američkog tržišta, pokazuju da će u narednim godinama doći do svojevrsne polarizacije radnih mjesta. Prema svemu sudeći, nastavit će se snažna potražnja za pomoćnim i niskokvalificiranim poslovima, kao i onima koje obavlja visokokvalificiran, specijaliziran i stručan kadar, dok će se 'sredina' postepeno prazniti. Još uvijek to nije iza ugla, ali tržište rada kreće se u tom smjeru', predvidio je Žonja.
On se boji da će, ako dođe do gospodarske krize, stopa nezaposlenosti prestati padati, odnosno da će rast plaća usporiti. Smatra da, neovisno o krizi, Hrvatska mora napraviti veliko pospremanje na tržištu rada - reformirati Hrvatski zavod za zapošljavanje, smanjiti broj zaposlenih u javnom i državnom sektoru te uskladiti obrazovni sustav s potrebama realnog sektora.
'Nužno je unaprijediti položaj i rad strukovnih škola te neznanstvenih smjerova u visokoškolskim ustanovama. Već godinama stavljamo naglasak na kvantitetu i pretjerujemo s kvotama u visokoškolskim znanstvenim ustanovama. Trebamo smanjiti kvote i inzistirati na kvaliteti znanosti', poručio je Žonja.
I Bejaković je mišljenja da Hrvatska treba nastaviti s poboljšanjem produktivnosti i razvojem učinkovitih institucija, a one su, kaže, 'skoro nevidljivo dobro i teže ih je izgraditi čak i od najsloženijeg mosta ili tunela'.
'Važno je raditi na vladavini prava, u kojoj se poštuju zakoni, ali i svaki pojedinac, te prestati s dosadašnjom praksom stalnih zakonskih promjena. Zakoni trebaju biti jednostavni, razumljivi i trajni, a stalna promjena zakona ne poboljšava njihovu primjenu te dovodi do pravne nesigurnosti i neizvjesnosti. Zakone ne treba ocjenjivati prema namjeri onih koji ih pripremaju i donose, nego prema njihovom konačnom učinku, što naravno može biti u značajnoj mjeri drugačije od onoga što se izvorno željelo njime postići', rekao je Bejaković.
Za sve one koji ni usprkos dobrim trendovima na tržištu rada ne mogu naći stalan posao, direktor portala MojPosao poručio je da ne odustaju i što više mogu rade na sebi.
'Svatko od nas, bez obzira u kojoj fazi karijere se nalazili, koliko smo obrazovani i koliko iskustva imamo, treba krenuti od sebe i vidjeti gdje postoji mjesto za napredak. Neprekidan rad na sebi, praćen stalnim ulaganjem u razvoj naših znanja i vještina, kao i brigom o našem mentalnom i fizičkom zdravlju, najbolja je 'zaštita' radnika na tržištu rada. I preduvjet napretka u profesionalnom i osobnom smislu', rekao je Žonja.
