NOVINARI O PROPASTI LISTA

'Vlada bi trebala ostaviti partizane, a baviti se Vjesnikom'

23.04.2012 u 15:39

Bionic
Reading

U Narodnim novinama kažu da su pregovori s Oak Investment fondom definitivno završeni te da dnevni list Vjesnik odlazi u stečaj. Zaposlenici Vjesnika traže od Vlade da pronađe novog investitora, a oglasili su se Sindikat novinara i nesuđeni kupac, Nikola de Frankopan

Narodne novine: Stečaj je jedino preostalo rješenje

U Narodnim novinama objašnjavaju kronologiju propale prodaje, jedini zainteresirani kupac londonski fond Nikole de Frankopana u svojoj ponudi nije dostavio tražena bankovna jamstva za obveze Vjesnika koje su tada iznosile 13,9 milijuna kuna. No bez obzira na manjkavost ponude, ponovno su se susreli s investitorom, dogovorivši da cijena naraste na 16,4 milijuna kuna, s obzirom na to da se dospjeli dug povećao. Iako su otišli sa sastanka uvjereni da je sve dogovoreno, par dana kasnije iz Londona im je stigao nacrt ugovora koji ne sadrži bankovna jamstva ni obaveze o dokapitalizaciji, nego traži od Narodnih novina bianco mjenicu na iznos od dva milijuna kuna za dug koji možda nije evidentiran, da ishode kod tiskare reprogram dugova i prenesu im prava na nekadašnja Vjesnikova izdanja. Na navedene primjedbe od ponuditelja nisu dobili nikakav odgovor, pa su ih obavijestila da prekidaju daljnje razgovore o prodaji Vjesnika. 'Za Narodne novine d.d. je time završen pokušaj prodaje udjela u tvrtki kćeri Narodne novine-press d.o.o. i jedino preostalo rješenje je pokretanje stečajnog postupka', kažu u Narodnim novinama.

Nikola de Frankopan: Svakog će zaboljeti nestanak ovih ikoničkih novina

'Krajnje smo rastuženi viješću o mogućoj sudbini Vjesnika nakon što su Narodne novine napustile sve aktivne pokušaje za njegovo spašavanje. Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo i u pluralizam hrvatskog medijskog prostora. Sigurni smo da će svakoga, običnog građanina, poslovnog čovjeka i druge medijske subjekte, zaboljeti nestanak ovih velikih, ikoničnih novina. Odluku Narodnih novina o prestanku razgovora o bilo kojem obliku preuzimanja ili promjene vlasništva koje smo predlagali, prihvaćamo s velikim razočarenjem. Naš jedini cilj bio je takvom subjektu s tako dugom poviješću pružiti priliku za preživljavanje u ovom tako brzo promjenljivom svijetu. Ulagali smo velike napore uz nevjerojatno teške zapreke (informacije su bile rijetko dostupne i tek povremene) kako bismo izradili plan za njegovo preživljavanje, spašavanje radnih mjesta i nastavak jedne plemenite hrvatske tradicije', stoji u priopćenju kojeg potpisuje Nikola Frankopan, direktor Oak Investment Management Groupa.


Sindikat novinara: Neisplatu plaću ne bismo očekivali od države-vlasnika

'Iznenadni prestanak tiskanja novina i višemjesečnu neisplatu plaća novinarima i ostalom osoblju ne bismo očekivali niti od jednog vlasnika, a kamoli od hrvatske države personificirane u Vladi RH.

Ne vidimo ozbiljan napor Vlade u pronalaženju rješenja za list koji izlazi već 72 godine i istinsko je hrvatsko kulturno dobro. Vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem trebala bi ustaše i partizane ostaviti povjesničarima, a malo se više potruditi oko hrvatskog gospodarstva, a to znači i oko očuvanja poduzeća koja su u teškoćama i - što je najvažnije - spašavanja radnih mjesta.

Politika je Vjesnik dovela u teškoće, politika ga mora i izvući iz njih. Možda je to prilika da se u postupku revizije pretvorbe i privatizacije s početka devedesetih razmotre svi događaji i radnje kojima je rastočen bivši SOUR Vjesnik. Uostalom, kad se pogledaju zemljišne knjige, vidljivo je da oko poznatog Vjesnikova nebodera, zaštitnog znaka Zagreba, i njegove okolice (su)vlasnički odnosi uopće nisu riješeni. Dapače, vrlo su zamršeni s čudnim vlasnicima i tajanstvenim zabilježbama.

Argument za ukidanje Vjesnika pojedini ministri pronalaze u gubitku koji je taj list proizveo posljednjih godina, no ne pitaju se kako je i zbog čega do pada naklade, pa i tih dugova došlo. Time se kod građana želi proizvesti osjećaj da je gašenje Vjesnika neminovnost, no od tih se građana istodobno krije podatak da su Vjesnikovi gubici (ukupno 14 milijuna kuna) prava sitnica u odnosu na dotacije koje Vlada neizravno i posve netransparentno daje ostalim medijima, posebno onima u vlasništvu krupnog kapitala, tolerirajući neformalne oblike angažiranja novinara koji državu (proračun i fondove) oštećuju za 70 milijuna kuna godišnje.

Suzbijanjem te sive zone u hrvatskom medijskom prostoru Vlada bi učinila puno na jačanju slobodnog novinarstva (novinari bi bili neovisniji od vlasnika), bez kojega nema ni istinske demokracije. A tjerajući izdavače da kod zapošljavanja poštuju Zakon o radu, vratila bi novinarima pravo na štrajk koje im je na ovaj način praktično dokinuto, što se najbolje vidjelo u slučaju štrajka u Večernjem listu', poručili su iz Sindikata novinara Hrvatske.

Zaposlenici Vjesnika: Nadamo se da se Vlada neće obračunati s Vjesnikom

'Podsjećamo da se u zadnja tri i pol mjeseca od početka agonije Vjesnika nitko od vlasnika nije obratio zaposlenicima i kazao kakve planove imaju s listom. Štoviše jedine informacije koje su zaposlenici imali o budućnosti lista bili su medijski istupi ministra financija Slavka Linića, koji je predstavnicima Vjesnika prvotno najavio neka moguća rješenja, a kasnije nije davao nikakvu šansu daljem opstanku Vjesnika, što je kulminiralo porukom koju je 21. travnja poslao iz SAD-a da se Vlada mora 'obračunati s firmama poput lista Vjesnika i Dalmacijavina', stoji u pismu zaposlenika Vjesnika.

Vlada se, kažu zaposlenici Vjesnika, nisu očitovali o daljnjoj sudbini 98 radnika u Vjesniku i oko 20 stalnih honorarnih suradnika koji svakodnevno rade za list.

'Stoga pozivamo Vladu da uzme u obzir moguće posljedice prekida pregovora s potencijalnim investitorom i trenutne situacije:
1. mogući gubitak posla za 98 stalno zaposlenih i 20 stalnih, svakodnevnih honorarnih suradnika
2. državni proračun ostaje oštećen za oko pet milijuna kuna, koliko iznosi dug zbog neuplaćenih doprinosa
3. neisplaćen ostaje dug tiskari Vjesnik d. d.
4. Narodne novine d.d. u konsolidiranoj bilanci iskazuju gubitak od oko 16 milijuna kuna, čime se dovodi u pitanje daljnje poslovanje te državne tvrtke.

Želeći vjerovati da će se ozbiljno pokušati pronaći rješenje za nastavak života Vjesnika, odlučili smo, unatoč višemjesečnoj neisplati plaće i honorara te agoniji koja sada već predugo traje, ostati na svojim radnim mjestima i nastaviti raditi elektronsko izdanje novina i portal kako se brend Vjesnika ne bi ugasio. Mi ćemo čuvati svoja radna mjesta i vjeru da Vjesnik, uz kvalitetan projekt može opstati i razviti se kao ozbiljan dnevni list građanskog profila i europske orijentacije i otvoren svim relevantnim društvenim skupinama i opcijama. Vjerujemo da se u tom procesu mogu pronaći i odgovarajući strateški partneri i doći do rješenja koja će u kratkom roku osigurati održivost lista i tvrtke te da se Vjesnik, uz novu menadžersku i uređivačku ekipu, može dalje razvijati.

Nadamo se da ovoj vladi nije u interesu 'obračunati se' s Vjesnikom, nego napokon pronaći održiv model koji bi jamčio nastavak izlaženja Vjesnika i zadržavanje što većeg broja radnih mjesta. Stoga pozivamo Vladu Republike Hrvatske, posebno premijera Zorana Milanovića i širi kabinet Vlade, čije smo članove nekoliko puta već pozivali na otvaranje razgovora i informirali o situaciji u Vjesniku, da napokon prekinu njegovu agoniju. S obzirom na ideju o važnosti socijalnog partnerstva i suradnje u rješavanju problema, vjerujemo da to ne bi smio biti problem.'