Zajmom EIB-a sufinancirat će se projekti iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i to iz područja prometa, energetike, okoliša, zdravlja, istraživanja i razvoja, zaštite prirode i dr.

Ukupna vrijednost Operativnog programa procijenjena je na 8,1 milijardu eura od čega je 6,8 milijardi iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Riječ je o zajmu kojim se zemljama članicama EU-a omogućava osiguranje domaće komponente za financiranje projekata sufinanciranih iz EU-ovih fondova. Odbor direktora EIB-a u prosincu prošle godine odobrio je okvirni zajam u iznosu od 600 milijuna eura, što znači da je moguće ugovoriti drugu tranšu od 300 milijuna eura prema potrebi i dinamici korištenja sredstava iz danas potpisanog ugovora.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić izjavio je na potpisivanju da će se sredstva zajma koristiti primarno za sufinanciranje ključnih infrastrukturnih projekata, prije svega u željeznici, a onda i u drugim prometnim područjima te vodnom gospodarstvu, zbrinjavanju otpada, zdravstvu i obrazovanju.

Zajam je izuzetno povoljan, a kamata niska, s najvišom indikativnom kamatnom stopom od 1,3 posto, kaže Grčić.

'Ovaj je zajam, uz sredstva strukturnih i investicijskih fondova, snažna poluga za gospodarski oporavak i rast', smatra Grčić.

Izvijestio je i da je Vlada Europskoj komisiji poslala prvi nacrt nacionalnog plana reformi te da su već stigli prvi komentari kao i da tehnički razgovori s Komisijom traju.

Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco pohvalio je hrvatsku administraciju ocjenivši da je Vlada znantno unaprijedila administrativni kapacitet za prihvat novca iz EU-ovih fondova

'To nije uvijek lako za zemlje koje se priključuju EU-u, a EIB je vrlo zadovoljan napretkom Hrvatske u tom pogledu', kazao je.

Ujedno najavljuje da bi Odbor direktora EIB-a sutra mogao donijeti odluku o zajmu za financiranje za Hrvatsku važnog projekta, no nije rekao o čemu je riječ. Neslužbeno se tek moglo saznati da se radi o projektu iz prometne infrastrukture.