U prijedlogu proračuna ukupni prihodi se projiciraju na 28,5 milijardi eura, a rashodi na 32,6 milijardi. Prihodi su u odnosu na plan za 2023. veći za tri posto, a rashodi su veći za 11,2 posto.

Realni gospodarski rast za 2024. godinu Vlada projicira na 2,8 posto, za 2025. 2,7, a za 2026. godinu 2,5 posto.

Nakon udjela javnog duga u BDP-u od 60,7 posto u ovoj godini, Vlada očekuje da će taj udjel iduće godine dodatno pasti, na 58 posto BDP-a.

Proračunski manjak trebao bi biti ispod referentne razine od tri posto, a prema metodologiji ESA 2010., u 2024. trebao bi biti 1,9 posto BDP-a.

Stopa inflacije trebala bi prema Vladinim projekcijama u 2024. iznositi 3,1 posto, a potom u 2025. 2,4 te u 2026. godini 2,2 posto.

"Prijedlog proračuna prepoznaje potrebe gospodarstva i građana i sadrži bitne političke ciljeve i prioritete koje želimo ostvariti", rekao je Plenković.

Proračun je po njegovim riječima socijalno osjetljiv i nastavlja biti uporište za provedbu paketa pomoći građanima i gospodarstvu i za povećanje plaća u javnim i državnim službama te za isplate umirovljenicima, druga socijalna davanja itd.

Proračun je također, kaže Plenković, održiv jer uvažava činjenicu da je Hrvatska članica europodručja i odgovorno upravlja javnim financijama te stvara poticajno gospodarsko okruženje i podiže ulagačku privlačnost Hrvatske.

Kaže i da je ambiciozan, a osigurava i sredstva za nastavak obnove od potresa.