Analitičari D&B u najnovijem izdanju publikacije International Risk&Payment navode kako sve lošije stanje hrvatskih javnih financija dovodi u pitanje prognoze za hrvatsko gospodarstvo.

Rast potrošnje, u kombinaciji s padom prihoda, rezultirao je rastom proračunskog deficita iznad ciljane razine u prvih šest mjeseci godine, a kako bi financirala deficit i refinancirala dospjele obveze, hrvatska je vlada sredinom srpnja izdala 10-godišnje državne obveznice vrijedne 1,8 milijardi eura uz kamatnu stopu od 6,6 posto.

To izdanje pokrilo je kratkoročne potrebe financiranja, ali povećava ionako visok vanjski dug Hrvatske koji bi, procjenju analitičari D&B, do kraja 2010. mogao dosegnuti 100 posto BDP-a. To, kako navode, povećava zabrinutosti oko hrvatske sposobnosti vraćanja dugova, kratkoročno i dugoročno.

Kako bi se suočila s pogoršavanjem fiskalne situacije, vlada razmatra usvajanje novih mjera koje bi mogle potaknuti oporavak javnih financija, a među tim mjerama spominjalo se i uvođenje posebnog bankarskog poreza.

Iako bi povećao prihode, po mišljenju analitičara D&B, bankarski bi porez vjerojatno prikočio zajmove privatnom sektoru, time poskupio kredite te tako odgodio gospodarski oporavak.

Iako vlada planira reducirati fiskalnu potrošnju, s obzirom na rastuće nezadovoljstvo javnosti, sumnjamo u to da će slaba koalicijska vlada uoči skorašnjih općih izbora u 2011. imati dovoljno snažnu volju za provođenje stroge fiskalne politike i smanjenje socijalnih davanja, smatraju analitičari D&B.

Pozitivnim ocjenjuju sporazum Hrvatske i Mađarske o partnerstvu na izgradnji prekograničnog plinovoda koji bi povezao dvije zemlje, a koji bi trebao biti pušten u rad početkom 2011.

Taj će plinovod Hrvatskoj pružiti novi izvor opskrbe prirodnog plina te joj omogućiti kupovinu prirodnog plina od nekoliko dobavljača, uvelike reducirajući njezinu ovisnost o ruskoj državnoj tvrtki Gazprom, smatraju u D&B i dodaju da će to dugoročno rezultirati nižim cijenama i većom sigurnošću opskrbe hrvatskog tržišta prirodnim plinom.

Analitičari navode i kako je Hrvatska krajem srpnja zatvorila još dva poglavlja pregovora s Europskom unijom. Od početka pregovora 2005. Hrvatska je zatvorila 22 poglavlja od ukupno 33 potrebna za pripremu za njezino priključenje Uniji.

"Vlada nastoji pregovore završiti 2011. ili početkom 2012. Međutim, dinamiku pregovora odredit će napredak u nekoliko teških poglavlja - kao što su tržišno natjecanje, sudstvo i temeljna prava - na kojima će se raditi u narednim mjesecima", navodi se u izvješću D&B.

Analitičari te bonitetne kuće također navode kako je mogućnost poslovanja s hrvatskim poduzećima i dalje pod povećalom zbog smanjenih kreditnih aktivnosti domaćih banaka, povećanog broja stečajeva te ranjivog ekonomskog okruženja. Plaćanja poduzeća ostala su na istoj razini, djelom zahvaljujući strožim kreditnim uvjetima dobavljača ali i novim vladinim mjerama kojima je poboljšano plaćanje u javnom sektoru, navodi se u izvješću.