Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) redovito objavljuje statističke podatke o isplaćenim mirovinama, njihovim primateljima i ostvarenom stažu. Tako se mogu naći zanimljivi podaci, no njihovim se kombiniranjem mogu stvoriti različiti zaključci i oni ne moraju nužno biti točni
Na to je upozorio i analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper. On je, nakon što je obznanio da bi sljedeće usklađivanje trebalo povećati mirovine za 3,03 posto, zbog načina na koji se usklađuje aktualna vrijednost mirovine (AVM) podnio ustavnu tužbu, upozorivši na manipulaciju statističkim podacima HZMO-a.
'Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje su sveobuhvatne informacije iz mirovinskog sustava RH. To su sjajne informacije prema svim mogućim razinama osiguranika i umirovljenika, sadržanih u stotinama tablica. Može se reći - nema što nema! Ali ipak ima nešto što bi trebalo biti bolje, na što ukazujem već dosta dugo, a i vrlo je bitno za umirovljenike iz rada', rekao je Šemper.
Njemu je, naime, zasmetalo to što statističari HZMO-a miješaju 'kruške i jabuke', odnosno u statistici navode mirovine iz rada te braniteljske mirovine, ostvarene po posebnim propisima, a zatim ih zbrajaju.
vezane vijesti
'Problem je to što HZMO u tablicama zajedno prikazuje radničke i 16 vrsta ostvarenih po posebnim propisima, tzv. povlaštene na čelu sa saborskim mirovinama. Do 31. prosinca 2023. u napomeni je uvijek stajalo: 'U broj korisnika nisu uključeni korisnici mirovina DVO, ZOHBDR i HVO'', rekao je analitičar Šemper.
Tehnička ograničenja?
Svoju primjedbu uputio je HZMO-u, iz kojeg su mu odgovorili da 'zbog trenutnih tehničkih ograničenja u bazama podataka HZMO nije u mogućnosti u potpunosti izdvojiti sve one korisnike koji ostvaruju određene pogodnosti u određivanju mirovina'.
Stoga je odlučio sam izraditi tablicu s četiri vrste mirovina, za koje je naveo da postoje u mirovinskom sustavu. Koristeći podatke za prosinac prošle godine, Šemper je ustvrdio da radničke mirovine bez međunarodnih ugovora, zatim one po posebnim propisima, prema međunarodnim ugovorima i braniteljske mirovine (DVO, ZOHBDR i HVO) zajedno u prosjeku iznose 554,40 eura, što čini svega 40,7 posto prosječne plaće.
Prema njegovoj računici, radničke su mirovine u prosjeku iznosile 569,56 eura, mirovine po međunarodnim ugovorima 170,38 eura, braniteljske mirovine 1103,68 eura, a preostale povlaštene mirovine 631,29 eura.
'Ušminkana' tablica i neispunjeno obećanje
Napravio je i drugu tablicu, u kojoj je pribrojio radničke i mirovine po posebnim propisima te im pridodao one braniteljske, ali je izbacio mirovine po međunarodnim ugovorima. Tako je dobio prosječni iznos od 624,23 eura, što je 45,9 posto prosječne plaće. Uz to je 'olakšao' mirovinski sustav za 188.800 osoba.
'U izbornom programu iz 2016. HDZ-u je bio cilj u mandatu do 2020. godine udio mirovina od 60 posto u prosječnoj neto plaći, a danas je Hrvatska miljama udaljena od tog cilja. Vidimo da je 31. prosinca 2024. prosječna mirovina svih umirovljenika iznosila 554,40 eura, a neto plaća za prosinac iznosila je 1361 euro, što nam daje udio mirovina u plaći od tek 40,7 posto, po čemu pravimo društvo Litvi i Bugarskoj na dnu članica EU-a.
Na presicama premijera Plenkovića slušamo o prosječnoj mirovini od 624 eura i utješnom udjelu od 47 posto, ali to je rezultat ove druge, 'ušminkane' tablice, iz koje su isključeni korisnici prema međunarodnim ugovorima (188.813 osoba s mirovinom od 170,38 eura), ali su zato u nju uključene braniteljske mirovine (95.579 osoba s mirovinom od 1104 eura) koje povećavaju prosjek i dižu udio na 45,9 posto, što je još daleko od 60 posto', zaključio je Šemper obrazlažući ovu statističku zavrzlamu.
