Građani u čitavoj priči jedino mogu profitirati ako pojedini građevinari iskoriste priliku i spuste cijene, no Vizek ne očekuje da će se to dogoditi.

Cijena kvadrata treba biti oko 1.200-1.300 eura

'Da bi prijedlog Vlade bio uspješan, trebalo bi uvesti niži plafon za maksimalnu prodajnu cijenu po kvadratnom metru, pri čemu bi svaka regija trebala imati zaseban plafon. Za Osijek bi tako ona, primjerice, mogla biti oko 1.200 eura, za Split 1.700 eura, Zagreb 1.600 eura i tako redom', kaže Vizek.

Prema njezinim izračunima, uzimajući u obzir prosječni dohodak i visinu kamatnih stopa, prosječna cijena za cijelu Hrvatsku koja bi očistila tržište od viška stanova trebala bi biti između 1.200 i 1.300 eura, s tim da bi za Zagreb i obalu ona bila nekoliko stotina eura više.

'Cjenovni plafoni bi se trebali držati tih računica ukoliko Vlada želi da se programom pokrene novi investicijski ciklus u građevinskoj djelatnosti', ističe Vizek.

Vlada bi, smatra ona, trebala limitirati maksimalnu cijenu te bi trebala ponuditi nepovratne subvencije.

Država treba građanima nešto pokloniti

'U ovako iznimno nepovoljnom gospodarskom trenutku, kupce se može privući samo ako im nešto pokloni, a ne da ih se tjera ne u jedan, nego u dva kredita. U prilog nepovratnim subvencijama govori i činjenica da u ovako koncipiranoj akciji za državu nema financijskog troška jer će se subvencije vratiti PDV od prodanih stanova', ističe Vizek.

Upozorava da promjenjiva kamatna stopa nije jedini izvor rizika prilikom ugovaranja stambenog kredita. U sadašnjoj situaciji tečajni rizik kredita koji postoji zbog valutne klauzule puno je opasniji od kamatnog rizika, kaže ona, jer će tečaj kune u ovom desetljeću imati tendenciju deprecijacije.

Uglavnom, Vizek očekuje da će ova akcija privući tek 50-ak kupaca, kao i prvi Vladin pokušaj, da neće biti pokrenut novi investicijski ciklus niti će se očistiti trenutne velike zalihe neprodanih stanova na tržištu.