Hrvatski bankovni sustav dobiva na raspolaganje oko 850 milijuna eura, odnosno oko 6,3 milijarde kuna, za kreditiranje projekata u gospodarstvu, a temeljem smanjenja stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s dosadašnjih 20 na 17 posto, priopćeno je danas iz Hrvatske narodne banke (HNB. Nešto kasnije, stiglo je i priopćenje iz Banskih dvora na temu HNB-ove odluke, koju Vlada u načelu pozdravlja, ali je njome vrlo iznenađena
Takvom odlukom guvernera HNB-a Željka Rohatinskog nastoje se potaknuti ulaganja u nove projekte, koji bi u što kraćem roku mogli pridonijeti poboljšanju izvoza i stanja platne bilance, a tako i otvaranju novih radnih mjesta. Procjenjuje se da bi to bila poglavito ulaganja u prerađivačkoj industriji i turizmu, navode iz središnje banke.
Odabrani projekti financirali bi se u okviru bankovnog sustava, no potpuno neovisno o dosadašnjim tzv. A i B modelima kreditiranja gospodarstva, ističu u HNB-a, uz ocjenu da ti modeli nisu polučili očekivane rezultate. O tome svjedoči i činjenica da od dvije milijarde kuna položenih za njihovu realizaciju na posebnom računu, od ukupno 2,9 milijardi kuna koje je središnja banka pustila u korištenje, do danas leži neupotrijebljeno na istom računu više od polovice tih sredstava
Iz središnje banke ističu da je današnja odluka guvernera donijeta nakon konzultacija s predstavnicima vodećih banaka i poslodavaca.
S obzirom da je i već postojeća likvidnost u bankovnom sustavu visoka, ovaj dodatni iznos sredstava raspoloživih za ulaganja trebao bi donijeti lakšu realizaciju kredita i povoljnije kamatne stope od dosadašnjih za sve projekte, koji se mogu brzo realizirati, s realnim izgledima za rentabilno i konkurentno poslovanje na domaćem i inozemnom tržištu.
Hrvatska narodna banka pratit će način, dinamiku i svrsishodnost uporabe oslobođenih sredstava te ovisno o tome poduzimati daljnje mjere, napominju iz središnje banke.
Nije trebalo dugo čekati na priopćenje iz Banskih dvora, naime, 'u pogledu današnje odluke guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog, donesene nakon konzultacija s predstavnicima vodećih banaka i poslodavaca, kojom hrvatski bankovni sustav dobiva na raspolaganje oko 6,3 milijarde kuna za kreditiranje projekata u gospodarstvu, poglavito ulaganja u prerađivačkoj industriji i turizmu, Vlada Republike Hrvatske u načelu pozdravlja spomenutu odluku', priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću.
Štoviše, Vlada posebno pozdravlja doprinos koji će ovakva odluka HNB dati naporima Vlade u snižavanju kamatnih stopa
U tom smislu ipak ističemo da se današnja odluka Hrvatske narodne banke, koja je, kako se navodi u njenom priopćenju, donesena isključivo u konzultacijama s poslodavcima i bankama, čini vrlo iznenađujuća s obzirom na prethodna stajališta središnje banke vezana uz takav oblik konzultacija. Štoviše, dodatno iznenađuje i selektivan pristup otpuštanja likvidnosti namijenjene projektima u specifičnim gospodarskim djelatnostima, a opet uzimajući u obzir stajališta središnje banke vezana uz takav način selekcije, kaže se u priopćenju iz Vlade.
Međutim, ukoliko odredbe ovakve odluke i proces njezinog donošenja predstavlja znak promjene dosadašnjih stajališta HNB-a i njezino aktivno uključivanje u brigu oko poticanja gospodarskog rasta u Republici Hrvatskoj tada pozdravljamo spremnost HNB-a da u tom cilju napokon upotrijebi instrumente monetarne politike.
Ovom prilikom također ističemo da je iz modela A tijekom prošle godine odobreno oko 2,5 milijardi kuna kredita. Prve dvije aukcije iz modela A+ pokazale su velik interes banaka i donijele sniženje kamatnih stopa za koje očekujemo da će se nakon ove odluke HNB-a dodatno osnažiti. Želimo također istaknuti da su predstavnici Hrvatske narodne banke u potpunosti bili uključeni u proces definiranja modela A prošle godine, te su također postavljali uvjete koje bi model morao zadovoljiti u zamjenu za otpuštanje likvidnosti u sustav s njihove strane, kaže se u priopćenju vladinog Ureda za odnose s javnošću.