Podsjetimo, Vlada je nedavno donijela odluku da strateške tvrtke i tvrtke od posebnog državnog interesa u kojima država ima većinski udjel, isplate 60 posto prošlogodišnje dobiti za dividendu. Od te odluke izuzeto je samo pet kompanija (HAC, Hrvatske ceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Plinacro, Zračna luka Dubrovnik), a Agenciji Alan naloženo je da cjelokupnu zaradu prenese u državnu kasu.

Ideja da se administrativnim putem većini državnih tvrtki razrezuje postotak isplate dividende u odnosu na ostvarenu dobit, nema puno veze s ekonomskom logikom. Takvim potezom Vlada pokazuje da ne vodi računa o specifičnostima poslovanja, financijskom položaju i investicijskim planovima pojedinih kompanija. Drugim riječima, pokazuje da joj je umjesto dobrobiti državnih tvrtki, u prvom planu punjenje proračuna.

Na sličan način griješila je i prethodna vlada kada je pokušavala administrativnim putem isisati novac iz državnih kompanija. Koliko su te mjere bile štetne, pokazuje i činjenica da neke tvrtke na kraju nisu isplatile dividendu ni nakon skupštinskih odluka, o čemu je ovih dana posvjedočio novi predsjednik DUUDI-ja Tomislav Boban.

'Treba znati da dobar dio dividende za 2014. nije uplaćen u državni proračun, bez obzira na to što je Vlada donijela odluku da se to uplati, pa i da primjerice iz HEP-a nije uplaćeno 860 milijuna kuna u državni proračun', rekao je Boban, izražavajući skepsu prema Vladinim pokušajima da se administrativnim putem iz državnih tvrtki iscijedi novac za krpanje proračuna.

Da i ova vlada neće poštovati svoje odluke u pogledu dividendi, pokazalo se na prvoj kompanijskoj skupštini, onoj Hrvatske poštanske banke. Kao što je tportal pisao, dosljednom provedbom odluke, HPB je trebao isplatiti 74 milijuna kuna. Međutim, na skupštini dioničara HPB-a održanoj 16. svibnja na temelju protpuprijedloga Vlade RH kao najvećeg dioničara, izglasano je da se za dividendu isplati 30,8 milijuna kuna, odnosno 25 posto od ukupne lanjske dobiti.

S druge strane, Uprava HPB-a je prvobitno predložila zadržavanje cjelokupne dobiti, što je potpuno opravdano s obzirom na potrebu pokrivanja golemih gubitaka iz prošlosti. Dakle, Vlada nije prihvatila opravdani prijedlog Uprave, ali nije ispoštovala ni svoju odluku.

Prema Vladinoj odluci, najviše novca u proračun trebali bi uplatiti HEP grupa i Jadranski naftovod, kompanije koje su lani ostvarile najveće profite.

Nema sumnje da inzistiranje na isplati većine dobiti ozbiljno narušava likvidnost i investicijske planove ovih tvrtki. Utjerivanje dividende iz HEP-a značilo bi povlačenje 1,1 milijardu kuna lanjske dobiti i 860 milijuna kuna neplaćene dividende iz 2014. godine što bi potpuno iscrpilo financijske rezerve tvrtke.

Kada je riječ o Jadranskom naftovodu, Uprava na čelu s HNS-ovcem Draganom Kovačevićem poslušala je nalog Vlade i promijenila prvobitni prijedlog prema kojem se dioničarima trebalo isplati manji dio dobiti (28,5 posto) uz obrazloženje da se kompanija nalazi u intenzivnom investicijskom ciklusu.

Po novoj odluci za dividendu će se umjesto 66,6 milijuna kuna isplatiti 133,2 milijuna kuna, a za financiranje investicijskog ciklusa 'teškog' 552,7 milijuna kuna morat će se naći drugi izvori.

Vladin naputak nije poslušala Uprava Končara elektroinsustrije, koja je zadržala prvobitni prijedlog o isplati dividende u iznosu od 12 kuna po dionici što je tek trećina iznosa koji traži Vlada. Međutim, budući da je nakon prodaje 20,49 posto dionica, u rukama države (posredstvom Kapitalnog fonda) ostao tek manjinski udjel u Končaru, o dividendi će odlučivati mirovinski fondovi koje Vladina odluka ne obvezuje.

S obzirom na političke trzavice koje prijete opstanku Vlade bit će zanimljivo vidjeti kako će se ostali državni profitaši postaviti prema izvlačenju dobiti.  

Kako god bilo, dosadašnja praksa pokazala je da je takav način uplitanja politike u korporativno upravljanje državnim tvrtkama štetan te bi bilo najbolje da ubuduće odluke o raspodjeli dobiti donose Uprave i Nadzorni odbori vodeći se prevenstveno poslovnim interesima kompanija.