Premda je prilikom predstavljanja skice proračuna premijer ustvrdio da je na rashodovnoj strani naglasak i dalje na održavanju fiskalne održivosti, dojam je taj da je ministar financija Zdravko Marić bio darežljiviji nego što se očekivalo, o čemu svjedoči rast proračunskih rashoda za nemalih 4,7 milijardi kuna.

Bujanje proračunskih troškova rezultat je ispunjavanja nekih predizbornih obećanja, ali i niza troškova koji rastu po automatizmu (kamate, mirovine) te kompenzacijskih mjera koje prate poreznu reformu. Tako su najveći novi proračunski teret rashodi za kompenzaciju jedinicama lokalne uprave i samouprave zbog gubitka prihoda od poreza na dohodak, koji iznose više od 1,3 milijarde kuna.

Među izdacima koji se mogu pripisati ispunjavanju predizbornih obećanja ističe se rast troškova za branitelje u iznosu od 150 milijuna kuna te povećanje budžeta za obranu od 348 milijuna kuna. Veća izdvajanja, i to za 168 milijuna kuna, predviđena su za demografsku obnovu, pri čemu će jedna od najvažnijih mjera biti subvencioniranje kredita za kupnju prve nekretnine.

Automatizmom pak rastu troškovi mirovina za 697 milijuna kuna, i to zbog indeksacija mirovina i prirodnog priljeva u mirovinski sustav. Isto tako rastu i troškovi kamata za 269 milijuna kuna. Osjetno rastu (za 388,3 milijuna kuna) i sredstva namijenjena za podmirenje dugovanja iz prethodnih godina temeljem zakona i pravomoćnih sudskih presuda.

Prema proračunskim smjernicama, najveći gubitnici mogli bi biti zaposleni u državnim i javnim službama, budući da vlada zasad nije predvidjela sredstva za rast njihovih plaća. U smjernicama su rashodi za zaposlene povećani za 400 milijuna kuna dok bi prihvaćanje sindikalnih zahtjeva za povećanjem osnovice od 6 posto proračun opteretilo za dodatnih 1,8 milijardi kuna.

Kod ostalih rashoda izvjesno je da će se rezati subvencije, pri čemu će zbog smanjenih obveza brodogradilišta dobiti 262,4 milijuna kuna manje nego ove godine.

Među manjim uštedama ističe se kresanje troškova Ureda predsjednice za 800 tisuća kuna.