Govoreći na konferenciji 'EU članstvo - Izazovi za hrvatsku ekonomiju' u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer i Zagrebačke inicijative, Vujčić je kazao da su neke potrebne reforme već započele, poput restrukturiranja javnih poduzeća, 'malih reformi' na tržištu rada te u zdravstvu.

To, zajedno s vladinim predloženim mjerama, predstavlja mali korak naprijed, 'ali trebamo poduzeti više i brže'. Postoji cijeli niz strukturnih reformi u svim sektorima, a neke od mjera koje su se našle na vladinom popisu 'apsolutno su u smjeru koji je ispravan' i koji može pomaknuti Hrvatsku na bolja mjesta na ljestvicama konkurentnosti, kazao je Vujčić te istaknuo da je 'najbolje napraviti sve odmah i najjače moguće'.

Uz ogradu da ne može komentirati mjere fiskalne konsolidacije prije nego što vidi kamo ide fiskalna konsolidacija, Vujčić je kazao da ipak smatra da će brojke predstavljene u smjernicama ekonomske i fiskalne politike izgledati drugačije nakon što započne procedura prekomjernog deficita

Guverner središnje banke rekao je i da su mogućnosti monetarne politike u Hrvatskoj, s obzirom na visoku euriziranost sustava i prevladavajuće inozemno vlasništvo u bankarskoj aktivi, vrlo ograničene.

Jedna od mogućnosti je nastavak suradnje s HBOR-om kroz treći model podjele rizika, čije je predstavljanje najavio kroz idućih mjesec dana, a u sklopu kojeg bi se bankama uz nultu kamatnu stopu na raspolaganje stavila sredstva za kreditnu ekspanziju.

S druge pak strane, kazao je Vujčić, fiskalna politika sa svojim mjerama kasni već 15 godina - u dobrim vremenima prije krize nije provodila mjere štednje, nakon početka krize nije odmah započela s konsolidacijom, a zemlje koje su učinile jedno ili drugo, danas se puno lakše oporavljaju od krize.

Hrvatska nije učinila ništa od toga i što će se duže čekati, istaknuo je Vujčić, problem će postajati sve veći.

Pritom je predstavio hipotetske projekcije - u iduće dvije godine bez ikakvih mjera fiskalne prilagodbe ukupni proračunski deficit kretao bi se oko 6 posto BDP-a, a javni dug bi premašio 75 posto BDP-a, dok bi uz fiskalnu prilagodbu od 0,5 posto BDP-a godišnje deficit 2015. mogao pasti na oko 3,5 posto, uz zadržavanje javnog duga na razini od oko 60 posto BDP-a.

Ipak, ključnim za postizanje gospodarskog rasta Vujčić smatra poboljšanje kvalitete poslovnog okruženja. Na upit što poduzeti da se to okruženje poboljša, odgovara pak da postoji cijeli niz stvari na koje se možemo ugledati u zemljama u kojima to funkcionira, kao i da je dovoljno pratiti zamjerke prilikom rangiranja hrvatske konkurentnosti.

U razgovoru s novinarima Vujčić se osvrnuo i na visok rast proračunskih rashoda vezanih uz članstvo u EU u 2014. te je kazao da će naša mogućnost apsorpcije strukturnih i kohezijskih fondova biti ta koja će pokazati kakav će biti neto učinak financijskih tokova iz EU.

To ćemo vidjeti onda kada će se strukturni i kohezijski fondovi početi povlačiti. Međutim, zemlje koje su u stanju stvoriti bolju poslovnu klimu su i zemlje koje uspijevaju povuči više strukturnih i kohezijskih fondova i iz toga bi trebalo povuči poučke, istaknuo je.

Upitan pak da li bi ulazak u proceduru prekomjernog deficita mogao utjecati na odgodu uvođenja eura u Hrvatskoj, Vujčić je odgovorio da je potrebno staviti udio javnog duga u BDP-u u silaznu putanju prije nego što započnemo ozbiljne razgovore o uvođenju eura, a tu procedura može samo pomoći.