'Moglo je boutique produkcijska kuća koja spaja kreativnost i produkciju, što znači da se volimo uključiti u svaki dio procesa – od početnog briefa do finalnog proizvoda.' Tim riječima razgovor s nama započeo je Miroslav Brozović, kreativni direktor i animator u Moglu. 'Naša misija nije samo proizvesti video ili animaciju, već osmisliti nešto što zaista pogađa svrhu i priča priču na pravi način', ističe naš sugovornik.

Njihova je avantura, kaže, započela 2014., ali stvarni zaokret dogodio se 2019., kada su se reorganizirali i stvorili temelje na kojima danas grade sve svoje projekte. 'Osnovni tim čine četiri osobe, ali uz nas stoji široka mreža vanjskih suradnika, što nam omogućuje da se prilagodimo potrebama svakog projekta, bez obzira na njegovu veličinu ili kompleksnost', navodi Brozović.

A čime se ističu od drugih produkcijskih kuća? Sam boutique pristup odnosi se, kaže, na to da nisu samo izvođači zadataka. 'Volimo predložiti kreativna rješenja i stvoriti nešto što ima osobni pečat s klijentom. Radimo svaki projekt s istim entuzijazmom, bez obzira na to radi li se o velikoj kampanji ili manjem specijaliziranom projektu', ističe naš sugovornik.

Kako Moglo vide njegovi kolege? Saši Makšanu su montaža, animacija i režija u malom prstu, kao i Marku Knezoviću, a Makšan opisuje Moglo kao produkcijsku kuću koja se bavi 'svime što se vidi na ekranu i izaziva wow efekt', dodajući: 'Uskoro slavimo šesti rođendan, a trenutno brojimo četvero zaposlenih. Naša specijalnost? Personaliziran pristup svakom projektu i doza ludosti koja nas izdvaja od drugih produkcijskih kuća.'

Dio tima je i producentica Sara Horvatić te vodi produkciju, marketing i prodaju. 'U moru velikih i opasnih produkcijskih kuća mi smo nice to work with produkcija - vodimo se tim pristupom jer volimo stvarati bez dodatnih opterećenja i stresa. Ne odrađujemo, već surađujemo i moramo priznati da nam je kvaliteta bitnija od kvantitete, a kao i klijentima, bitno nam je da svaki video sadržaj izgleda svjetski', ističe Horvatić.

Omiljeni projekti

Halubajski zvončari, animacija za Span zone, Kauflandova škola voća i povrća, reklama za Autoto, promotivni video za Hrvatski školski sportski savez - samo su neki od projekata na kojima je radio Moglov tim, ali ujedno i među njihovim omiljenima, iako naglašavaju da je svaki projekt (bio) poseban na svoj način. No na kraju dana ipak najviše vole one koji su opušteni, zabavni, originalni i u kojima su se mogli poigravati, kažu, najnovijim trendovima u produkciji.

'Od snimljenih projekata definitivno iskače suradnja s kreativnom ekipom iz McCanna i televizijska reklama za Kaufland 'Bez oklijevanja', kao i nastavak 'Bez oklijevanja - Poplava' s vatrogascima – stvarno nezaboravno iskustvo! Osim snimanja, pročulo se da spremam najbolju baklavu (u produkciji), pa je i ona doživjela svojih pet minuta slave!' kaže nam Horvatić, a u promo videu za Hrvatski školski sportski savez spojila je svoje dvije velike strasti - sportsku i profesionalnu - zbog čega je ideja za video, kaže, nastala u sekundi.

'Ponosni smo na svaki projekt koji je prošao bolje od domaćih sarmica, ali animirani dokumentarac o Halubajskim zvončarima bio je posebno zadovoljstvo. Kroz devetominutni film, u suradnji s Halubajskim zvončarima, uspjeli smo ispričati neispričanu priču – onu o njihovom nasljeđu, borbi protiv zla i čuvanju tradicije kroz povijest i maštu.

Znate li tko su zvončari? Glasni, nepokolebljivi, s neobičnim životinjskim maskama, oni donose duh prošlih stoljeća na Riječki karneval. U filmu smo se usmjerili na tri štorije koje nas vode kroz njihovo putovanje od junačkih početaka do današnjih dana. Radnja skače kroz stoljeća, ali ostaje vjerna kastavskom selu u kojem je sve počelo.

Ovaj projekt realiziran je kao dio stalnog postava Kuće halubajskega zvončara, multifunkcionalnog prostora na Viškovu u kojem posjetitelji, od povjesničara do znatiželjnika, mogu istražiti svijet zvona, maski i folklora. Ideja je bila oživjeti duh baštine Halubja i povezati publiku s legendom zvončara – sve kroz animaciju koja im udiše novi život!' kaže nam Makšan.

Od ideje do realizacije

Zanimalo nas je i kako kod ovih četvero kreativaca izgleda proces smišljanja ideja. Brozović kaže da one često dolaze kad rade na nekom konkretnom projektu jer se tada cijeli proces čini prirodnijim.

'No čak i kada nemamo projekt pred sobom, svi u timu pratimo industriju, trendove, gledamo tutoriale i istražujemo nove metodologije. Danas se ponekad čini kao da su sve ideje već iscrpljene, ali uvijek se pojavi nešto originalno što nas oduševi i inspirativno je vidjeti kako su to drugi napravili', ističe, dodajući: 'Taj kreativni kotač nastojimo stalno držati u pokretu, i to je ono što nas drži motiviranima.'

A kako Makšan vidi njihove kreativne mozgove? Uspoređuje ih s Googleom jer im stalno iskaču nove ideje pa je mirno stanje uma za njih gotovo nepoznat pojam. 'Zato stalno pratimo nove trendove i educiramo se jer, kao što kažu, znanje je moć, a ponekad i ključni sastojak za dobar projekt', naglašava.

'Pokušavam što manje misliti i moram priznati da kada pokušam smisliti što kreativniju stvar za projekte, pogotovo kreativne zadatke, često se samo zapetljam u misli. Tek kada ih pustim - stvari krenu sjedati na svoje mjesto', kaže pak Knezović.

Koliko kreativne slobode imaju?

Iza svakog uspješnog projekta stoji proces pun kreativne energije, timskog rada i neprospavanih noći. A ovaj tim otkrio nam je koliko je slobode potrebno za stvaranje nečeg posebnog.

'Uvijek težimo imati što više kreativne slobode jer nam upravo ona omogućuje da klijentima ili agencijama ponudimo perspektivu koju možda sami nisu primijetili', kaže Knezović, dodajući da se većina ideja rađa tijekom pretprodukcije, ujedno najvažnijeg dijela procesa.

Pretprodukcija nije samo planiranje, već intenzivno stvaranje – brainstorming, osmišljavanje koncepta i donošenje ključnih odluka. 'Kad pretprodukcija prođe kako treba, sve ostalo je samo stvar tehničke realizacije. Naravno, nije to 'samo', ali najteži dio je razrada ideje', objašnjava. S njime se slaže i Horvatić te naglašava da je pretprodukcija najstresniji, ali i najljepši dio procesa.

'Nema boljeg osjećaja nego kasnije, tijekom snimanja ili postprodukcije, gledati plodove tog rada. Slobode ima točno onoliko koliko prostora stvorimo za nju, a tu povjerenje klijenta, agencije i tima igra ključnu ulogu', kaže ona.

Makšan pronalazi inspiraciju u svakodnevnim trenucima. 'Inspiracija dolazi iz svega - od omiljenih filmova do jutarnje kave. Proces traje dok ne osjetimo: E, to je to!' kaže, dodajući da najviše voli raditi na projektima koji kombiniraju razigrane ideje s moćnim emocijama.

Knezović, s druge strane, ističe da montaža ima posebno mjesto u njegovu srcu. 'Kad dobijem sirov materijal i krenem slagati priču od početka, to je za mene najzabavniji dio procesa. Kreativnost eksplodira dok stvaram konačni narativ iz dijelova', ističe.

Koliko dugo traje proces od ideje do realizacije? Svaki projekt ima svoj ritam, kažu naši sugovornici. 'Imali smo animacije gotove za jedan dan, ali i projekte koji su trajali godinu dana. Sve ovisi o opsegu, složenosti i, naravno, rokovima', objašnjava Brozović.

Horvatić pak ističe nedavni projekt Pythagora kao primjer, a uspjeli su ga realizirati u samo dva tjedna – od kreativne ideje, hektolitara kave i brainstorminga, preko pretprodukcije i produkcije, do postprodukcije i lansiranja. 'Lud smo tim, volimo dobre izazove i spremni smo za maratonske rokove', opisuje ona.

Kreativna sinergija koja spaja svjetove

U svijetu kreativne produkcije projekti koji zahtijevaju kombinaciju igranih i animiranih sekvenci predstavljaju jedinstven izazov, ali i priliku za istraživanje novih dimenzija vizualne priče. Naši sugovornici otkrili su nam kako to izgleda iznutra kao tim koji takve projekte pretvara u impresivna umjetnička djela.

Brozović ističe da je ključ uspjeha u pažljivom sastavljanju tima. 'Kad radimo na projektima koji kombiniraju igrane i animirane elemente, prvo okupimo ljude čije se vještine i strasti nadopunjuju. Neki od nas su više tipovi za snimanje, a drugi uživaju u animaciji. Različitosti nam omogućuju da sagledamo projekt iz svih kutova i izvučemo najbolje iz oba svijeta', opisuje.

Knezović se nadovezuje te kaže da je tehnička strana jednako važna kao i kreativni proces. 'Koliko god projekt bio kreativan, meni je posebno zanimljivo razmišljati kako tehnički realizirati sve ideje. Važno je pojednostaviti stvari i učiniti ih efikasnima, a upravo u toj tehničkoj proceduri često leži velika doza kreativnosti.'

A Makšan opisuje ovu kombinaciju animacije i stvarnosti kao spoj najboljeg od oba svijeta. 'To je kao da živu akciju i animaciju spojite u nešto jedinstveno, nešto što izgleda kao da je animacija oduvijek bila dio stvarnosti. Naš zadatak je osigurati da taj prijelaz bude potpuno gladak.'

Što klijenti danas žele?

Zanimalo nas je i kakvi su danas trendovi, koliko se brzo mijenjaju i kakav sadržaj žele klijenti. Brozović nam otkriva da su trendovi danas često reinterpretacije onoga što je nekada bilo popularno. 'Povremeno naiđemo na trend koji donese nešto novo ili drugačije, ali u komercijalnom svijetu često se igra na sigurno – ono što je jednom dobro prošlo klijenti će često htjeti ponoviti.

Iskreno, i nama su ponekad prijašnji trendovi zanimljivi i uživamo u njihovoj modernoj verziji. No postoje i trenuci u kojima vidimo priliku za nešto novo i tada volimo uzeti si vremena te uvjeriti klijenta da vrijedi pokušati izaći izvan okvira. Naravno, to nije uvijek jednostavno, pogotovo kada u procesu sudjeluje više ljudi koji moraju prenositi i odobravati ideje, ali vjerujemo da se uz pravi pristup i njih može uvjeriti u vrijednost svježeg pristupa', ističe.

Sve se, kaže, na kraju dana svodi na pronalaženje balansa između sigurnosti i kreativnosti. 'Trudimo se pronaći prostor za nove ideje koje će se isticati, ali smo isto tako svjesni kada je bolje osloniti se na provjereni recept koji funkcionira i zadovoljava potrebe klijenta', smatra naš sugovornik.

Horvatić i Makšan kažu da publika danas prije svega traži autentičnost i brzinu. 'Trudimo se ponuditi upravo to, uz malo humora i srčanosti, jer nema se vremena za dosadne priče', objašnjava Makšan.

Utjecaj umjetne inteligencije i planovi do kraja godine

Do kraja godine, kažu, planiraju završiti projekte i realizirati planove koje ranije zacrtali, s fokusom na kvalitetnu izvedbu. A planovi za 2025. još su ambiciozniji - planiraju širenje na vanjsko tržište, ali i istraživanje novih tehnologija.

'Vjerujemo da kvalitetom i pouzdanošću možemo konkurirati i izvan Hrvatske. Želimo se više usmjeriti međunarodnim klijentima jer vidimo puno potencijala za rast u tom smjeru', kaže Brozović. Pritom se osvrnuo na tektonske promjene u industriji, posebno uslijed razvoja umjetne inteligencije (AI) i njezina utjecaja na kreativne procese.

'Očekujemo da će te promjene biti još izraženije u idućoj i godinama koje dolaze. Važno nam je biti u korak s tim trendovima i novim alatima koji se mijenjaju iz dana u dan. Naša ideja je jahati taj val i prilagoditi se promjenama kako bismo uvijek bili na samom rubu inovacija', rekao je, dodajući:

'Koliko god AI može pomoći, toliko god je to bolje. Iako su velike polemike oko autorskih prava i baza podataka na kojima je naučen, na pravnicima je da se muče zbog toga. Jer odlična je to tema, pogotovo u kreativnom dijelu: koja je razlika između krađe ideje i inspiracije nečijom idejom.'

AI mora znati, smatraju Horvatić i Makšan, gdje mu je mjesto - u pomaganju, ali ne kreativnom preuzimanju. Kažu da ga promatraju kao pomoćnog asistenta na projektima, primjerice pri automatizaciji nekih protokola, no misle da nema tog alata koji će zamijeniti ljudsku kreativnost.

'Svjesni smo da postoje i projekti u kojima AI može napraviti gotovo sve – od kreativne ideje do finalnog proizvoda – no vjerujemo da je ljudski doprinos u kreativnim idejama i dalje neizostavan. Ta ljudska komponenta, ta autentičnost i intuicija još uvijek su ključne za stvaranje nečeg što zaista pogađa publiku', zaključuje Brozović.