Stvaranje u kibernetički sigurnom okružju i na superbrzoj internetskoj mreži već postaje osnovni preduvjet za rad. U svjetskim industrijama 5G kampus mreže podržavaju pametnu proizvodnju kojom upravljaju autonomni roboti, a zahvaljujući njezinim mogućnostima razvijaju se inovacije u prometu, obrazovanju, medicini, poljoprivredi, pa i industriji zabave.

Zato na scenu stupa 5G kampus mreža – privatna mobilna mreža koja pruža puni potencijal 5G mogućnosti svim njezinim korisnicima. Takve privatne mreže mogu koristiti tvrtke, velike tvornice, poduzeća, državne institucije, pa i fakulteti. Brzina protoka informacija, mogućnost obrade velike količine podataka, brzina odziva mreže, mogućnost upravljanja velikim brojem uređaja u otvorenim i zatvorenim prostorima – što god bio prioritet određene organizacije, 5G kampus mreža ciljano pruža ono što treba korisniku.

Na temu kampus mreža stoga smo popričali s Robertom Manenicom, principalom u Sektoru za razvoj i upravljanje portfeljem usluga za poslovne korisnike Hrvatskog Telekoma, kompanije koja ima poprilično iskustva s privatnim 5G mrežama s obzirom na to da je HT s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu pokrenuo prvu 5G kampus mrežu u Hrvatskoj krajem 2020. godine, a nakon toga je sa zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje surađivao na realizaciji privatne 5G kampus mreže te praktične primjene rješenja za pametne tvornice u istraživačko-razvojnom laboratoriju FSB-a. Recentni primjer je suradnja u projektu za terminal Rijeka Gateway.

Je li 5G prva industrijska telekomunikacijska mreža?

5G je prva tehnologija čiji je standard definiran tako da se može koristiti u industrijskim procesima. Taj je standard toliko otvoren da se može prilagoditi individualnoj potrebi svakog korisnika. Ranije generacije telekomunikacijske tehnologije su dimenzionirane za prosječne korisnike i nema velikih prostora za individualizaciju te se takvim tehnologijama nije mogla opsluživati industrija.

Aktualan je stoga primjer 5G kampus mreže za Rijeka Gateway?

Cijeli prostor Rijeka Gatewaya, svih 240.000 kvadratnih metara, vrlo je specifičan jer se ne radi samo o industrijskom, nego i javnom prostoru, u koji dolaze djelatnici, posjetitelji, mornari, vozači kamiona, dakle osim terminalskih operacija, tamo će funkcionirati javni internet Hrvatskog Telekoma. Tako da smo ponudili hibridno rješenje, kako smo ga nazvali, odnosno to je virtualna privatna 5G mreža. Ona je virtualno privatna prema infrastrukturi jer je ona dijeljena, koristi se i za javnu i za privatnu namjenu, a sam korisnik doživljavat će je kao privatnu infrastrukturu.

Kapaciteti će se softverski definirati, odnosno kako će se raspoređivati između privatnog i javnog dijela mreže. Korisnici javne mreže svojim će je privatnim telefonima moći normalno koristiti kao i svugdje drugdje, za što smo osigurali dovoljno kapaciteta, tako da ga možemo imati za privatnu mrežu, za rad terminalskih operacija i za javnu mrežu. Tu je jako bitan njezin dizajn, kao i deducirani resursi.

Koliko je privatna mreža u Luci Rijeka složenija od ostalih ovog tipa koje ste radili s fakultetima?

Kada smo 2019. godine u Hrvatskoj počeli nuditi privatne 5G mreže, bili smo u situaciji da ih nitko ne želi, pa makar ih nudili i besplatno. Iz industrije nisu bili spremni ni razgovarati s nama da dobiju bez naplate 5G privatnu mrežu na testiranje. Naime u industriji i nemaju baš vremena za isprobavanje novih stvari. Oni imaju dovoljno tekućeg posla, pa im nije u interesu dodavati neki novi posao u kojem bi našli neko rješenje za svoje potrebe. Tako da im evolucija i revolucija nisu uvijek na vrhu liste prioriteta.

Zaključili smo da na sveučilištima treba napraviti privatne kampus 5G mreže da se mladi inženjeri upoznaju s njima. Kontaktirali smo tada s FER-om i odmah su prihvatili naš prijedlog da studenti i stručnjaci iz Zavoda za telekomunikacije rade na toj tehnologiji. Isti je slučaj bio s FSB-om. Stvarno je bila velika potreba da upoznamo studente s tehnologijama u privatnim 5G mrežama jer ako ne rade s njima, odmah kao društvo počinjemo zaostajati. U tome Zavod za telekomunikacije radi dobar posao, kao i FSB, a mi smo htjeli pomoći i omogućiti im pristup ovoj tehnologiji.

Revolucija je došla razvojem tehnologije 5G?

Da, jer je 5G prva tehnologija čiji je standard definiran da se može koristiti u industrijskim procesima. Taj je standard toliko otvoren da se može prilagoditi individualnoj potrebi svakog korisnika. Ranije generacije telekomunikacijske tehnologije dimenzionirane su za prosječne korisnike i nema velikih prostora za individualizaciju, a takvim tehnologijama nije se mogla opsluživati industrija.

Kod 4G i ranijih tehnologija industrija se prilagođavala da ono što su operateri stavili na raspolaganje prosječnom korisniku učine na neki način korisnim i za sebe. Industrijski su se korisnici po inerciji snalazili u okviru ponuđenih mogućnosti. Uspjeli su neke poslovne procese digitalizirati koristeći i prednosti mobilne komunikacije, no nisu mogli ući u suštinu upravljanja strojevima i proizvodno kritične procese seliti na mobilnu komunikaciju, tamo gdje to ima poslovno opravdane potrebe, sve do 5G tehnologije.

Industrijski korisnik koji je želio 5G mrežu za sebe morao je sve posebno napraviti za nju, što je skupo, jako zahtjevno te morate imati znanja, tj. osposobljene ljude i stalnu podršku za takvu mrežu.

5G donosi mogućnost da se javnom mrežom osigura usluga za prosječnog korisnika da surfa internetom, koristi aplikacije koje želi, a da preko iste te mreže, to jest infrastrukture, industrijski korisnik dobije onu razinu usluge koja mu treba i koja je drugačijih performansi od one koju treba prosječan korisnik.

Koliko je po pitanju postavljanja tehnoloških postavki taj proces zahtjevniji za industrijskog korisnika?

Proces je općenito zahtjevan u svakom pogledu. Za industrijskog korisnika ključno je imati partnera s iskustvom i od povjerenja, jer postaviti sve stvari, arhitekturu, projekt, testiranja, integraciju… te znati tweekati i najmanje detalje koji čine ogromnu razliku - sve to zahtijeva i znanje i vrijeme, koje nema baš svatko, ni u Hrvatskoj ni vani. Mi u HT-u to imamo.

Industrijski korisnik pritom treba biti spreman na investiciju jer treba osigurati infrastrukturu, kapacitete, uplink, downlink, niski jitter te ultranizak odaziv mreže. To zahtijeva kapacitete u mreži, dodatnu opremu ili dodatne frekvencijske kapacitete. Slikovito rečeno, 5G je kao kutija s raznoraznim alatom. Treba odlučiti koji alat koristiti i investirati u njega, što zajedno moraju proći industrija i operateri. Bez partnerstva industrije, razvojne zajednice i telekoma neće se ništa dogoditi.

Kada velika tvrtka kao što je to Rijeka Gateway odluči investirati u prvu inovativnu primjenu 5G mreže i koristiti dijeljene resurse koji se time omogućavaju - to donosi vrijedne gospodarske pogodnosti za obje strane. Do sada su u industriji investirali u svoje privatne mreže, posao koji nije njihov core business. Tako se više ne mora raditi, sada postoji alternativa.

Gdje je potreba za privatnim 5G mrežama najveća?

Glavnina potrebe za privatnim 5G mrežama očekuje se u srednjem poduzetništvu. Krajem desetljeća 5G privatne mreže ući će u širu primjenu, a u Njemačkoj ih se, primjerice, očekuje od 50 do 100 tisuća. Oni imaju 20 tisuća velikih kompanija te 400 tisuća malih i srednjih tvrtki. Posla u primjeni privatnih 5G mreža bit će za sve, i za male integratore i za telekome.

Rijeka Gateway je greenfield tehnološki inovativan projekt jer se u njemu testira i provodi ono što investitoru može omogućiti da luke provedu kroz taj proces. Tehnologije koje se ovdje dokažu u svojoj primjeni imat će priliku biti primijenjene u nadogradnjama takozvanih brownfield terminala, tj. kada je kontejnerski terminal u operativnom radu i samo određeni dio opreme prolazi kroz modernizacijski proces.

Što slijedi, gdje vidite sljedeću veliku primjenu?

U bliskoj budućnosti moći ćemo, kada to industrija bude htjela, napraviti i npr. odsječak mreže (network slice) za teleoperiranu vožnju ili udaljenu za asistenciju.

Osiguravanje ovakvih uvjeta za automobil u stvarnom prometu, kada korisnik bude uživao u prednostima takve usluge te bude spreman platiti dobivenu dodanu vrijednost, operateri će moći postići novom 5G mrežom. Ključno je da se mora stvarati nova vrijednost.

Naprimjer, pacijenti će se moći liječiti doma umjesto u bolnicama. Aparati će očitavati zdravstvene podatke potrebne liječnicima i slati ih u realnom vremenu. A tko želi da takva vrsta podatka dijeli kapacitete s prometom generiranim npr. od društvenih mreža? Ovo je sve budućnost koja nas čeka.

No da se vratimo u sadašnjicu, poslovna primjena 5G tehnologije je spremna za korištenje, a mogu navesti neke primjere: logistička skladišta, zračne luke, željeznički ranžirni kolodvori, morske luke i aerodromi su mjesta na kojima kampus mreže mogu uvelike poboljšati sve procese, počevši od bazičnih stvari poput brzine check-ina, učinkovitijeg upravljanja prtljagom prilikom presjedanja, dijagnostike aviona, sve do sigurnosti.