Petak upozorava kako će nam ulaskom u EU trebati od 16 do 18 tisuća visoko obrazovanih javnih službenika koji će komunicirati i sudjelovati u radu s Europskom komisijom. Naš najveći nedostatak upravo je manjak visoko kompetentnih djelatnika, a imamo višak službenika na tehničkim i repetitivnim poslovima.

Zbog toga Petak inzistira na što hitnijoj uspostavi sustava obrazovanja za zaposlene u javnoj upravi koji kod nas nikad u punoj mjeri nije zaživio.

Kako je od same veličine javnog sektora (zapošljava oko 400.000 ljudi od toga 52.000 državnih službenika) daleko veći problem neravnomjerna raspoređenost, loša organizacija i nestručnost, upozorili su i ostali panelisti na predstavljanju studije 'Deset tema o reformi javne uprave' Ekonomskog instituta i Zaklade Friedrich Ebert održanoj u ponedjeljak u Novinarskom domu u Zagrebu.

Jelena Budak s Instituta upozorila je kako razina znanja i vještina naših državnih službenika nije dovoljna za rad u stručnim tijelima u EU.

Znanstveni savjetnik Zaklade Nenad Zakošek istaknuo je kako studija nije napravljena da bi izazvala strahove kod zaposlenika u javnom sektoru već je ona podsjetnik za izvršnu vlast kuda mora ići u provedbi reforme.

Kao dva najvažnija načela istaknuo je izvrsnost i integritet. Potrebno je uvesti sustav ocjenjivanja i nagrađivanja kod javnih službenika te jačati mjere za suzbijanje administrativne korupcije.

Osim toga, u zaključku studije među temeljnim mjerama za provedbu reforme javne uprave navodi se profesionalizacija i depolitizacija javnog sektora, uspostava sustava cjelovitog obrazovanja za službenike, osmišljavanje načina uključivanja privatnika u poslove javnog sektora, uvođenje sustava procjene donošenja zakona te decentralizacija, uz jasnu podjelu nadležnosti između središnje države i lokalnih jedinica.