Eksperti MMF-a ističu da su do zaključka kako je već za tri mjeseca moguć 'potop' u globalnoj ekonomiji došli na osnovu pomnog proučavanja povijesti svih globalnih i regionalnih financijskih kriza koje su se dogodile u razdoblju od 1970. do 2011. godine.

Stručnjaci MMF-a Luc Leven i Fabian Valencia navode još jednu činjenicu koja ukazuje na vjerojatnost izbijanja skorašnjeg velikog 'nereda' u svjetskoj ekonomiji, prenosi SEEbiz.eu

Recesija u Velikoj Britaniji dublja je nego što se prvobitno mislilo, jer su zvanični podaci pokazali da je njena ekonomija u prvom tromjesečju potonula za 0,3 posto, poslije pada većeg od očekivanih 0,4 posto iz posljednjeg tromjesečja 2011. godine.

U priopćenju Nacionalnog ureda za statistiku (ONS) navodi se da je bruto društveni proizvod (BDP) Velike Britanije u periodu siječanj-ožujak oslabio za 0,3 posto u poređenju s posljednjim kvartalom prošle godine, čime su potvrđeni prethodni podaci, prenosi AFP.

Međutim, ONS je revidirao svoje podatke za posljednja tri mjeseca 2011. godine, navodeći da je BDP te zemlje u periodu listopad-prosinac zabilježio pad od minus 0,4 posto, a ne pad od minus 0,3 posto, koliko je prvobitno procijenjeno. Recesija se definira kao dva uzastopna kvartala s negativnim privrednim rastom.

Oni ukazuju da većina kriza nastupa u predizbornoj ili izbornoj godini u velikim zemljama. Ove godine bit će održani predsjednički izbori u SAD-u, a planirana je i smjena političkog rukovodstva u Kini, čija ekonomija je druga po jačini u svijetu, odmah poslije američke.

Istraživanje Levena i Valencije je, također, pokazalo da većina kriza izbija u drugoj polovini godine, a vrhunac dramatične situacije najčešće traje od rujna do kraja prosinca

Ukoliko je riječ o posljednjoj krizi u globalnoj ekonomiji, eksperti MMF-a su kao njen početak označili naznake 'stresa' u svjetskom bankarskom sistemu.

Oštra kriza u bankarskom sektoru SAD-a i Velike Britanije je tako počela 2007. godine, dok je u drugim zemljama buknula godinu kasnije, kada se otkrilo da i njihove banke rasplažu velikom količinom 'zaraženih' vrijednosnih papira s praktično bankrotiranog američkog hipotekarnog tržišta.

Zanimljivo objašnjenje u vezi s tvrdnjom da većina kriza počinje u rujnu daju autori bloga Free Exchange londonskog magazina Economist.

U tom blogu se navodi da izbijanje kriza u rujnu može biti uzrokovano završetkom financijske godine u SAD-u, a djelomično i činjenicom da je privredna aktivnost tokom ljetnih mjeseci, kada političari i mnogi rukovoditelji kompanija odlaze na odmor, manja nego obično.

Poznati ekonomist i nekadašnji šef ekonomskog tima MMF-a Kenneth Rogoff u svojoj analizi, također, tvrdi da se velike krize obično pojavljuju u izbornoj godini.

On tvrdi da se to razdoblje obično poklapa s kalendarskim krajem godine i da tada političari uglavnom izbjegavaju donositi važne ekonomske odluke.

Poznati ekonomist navodi, u vezi s tim, primjer grčkih političara koji su, u periodu prije nego što je kriza u njihovoj zemlji postala 'javna stvar', prikrivali činjenice o realnom stanju zdravlja 'potonule' domaće ekonomije

Kao tipičan primjer zbog kojeg se razvija kriza analitičari navode aktualnu situaciju u SAD-u, gdje dvije vodeće političke grupacije - republikanci i demokrati - ne mogu usaglasiti stavove o proračunskoj politici.

Zbog toga bi se, kako neki eksperti predviđaju, najmoćnija svjetska ekonomija uskoro mogla ponovno suočiti s jakom recesijom.

Analiza MMF-a pokazuje, između ostalog, da je tokom minule četiri decenije Europa bila ekonomski 'najsigurnija' regija u svijetu, jer je u tom razdoblju pretrpjela samo jednu veliku krizu.

Ali to 'problematično' razdoblje još nije okončano i moglo bi rezultirati financijskim kolapsom u cijelom svijetu

Stručnjaci MMF-a ističu da su se u savremenoj svjetskoj ekonomskoj historiji s najvećim brojem kriza suočavali Afrika i Latinska Amerika, koje su pretrpjele u tom periodu četiri krizna razdoblja. U 'stopu' slijede SAD i Rusija, a osim Europe najmanje problema u vlastitim ekonomijama imale su Kanada i Australija.

Prema mišljenju stručnjaka MMF-a, 'najspokojniji' period u svjetskoj ekonomiji bilo je razdoblje u prvih nekoliko godina ovog stoljeća.

Ali u to vrijeme su viđeniji međunarodni ekonomisti upozoravali da će nakon tadašnjeg kreditnog 'booma' vjerojatno uslijediti bankarska, a potom i kriza cijele ekonomije, što se i dogodilo već potkraj minulog desetljeća.