Proanalizirali smo poslovanje triju od 10 najvećih hrvatskih banka, čija je financijska izvješća objavila Zagrebačka burza. Sudeći po poslovnim rezultatima dvije najveće banke prošla godina je za bankovni sektor bila znatno bolja od 2013. Dobit Zagrebačke banke uzletjela je 47,9 posto, na 1,1 milijardu kuna, uz rast neto prihoda od kamata za 2,7 posto te neto prihoda od provizija i naknada za 5,8 posto.

'U iznimno kompleksnom poslovnom i regulatornom okruženju grupa je u 2014. ostvarila solidan poslovni rezultat', poručuju iz Uprave Zagrebačke banke, ističući pozitivne trendove u kreditiranju poduzeća

Rast dobiti najvećim dijelom je rezultat nižih troškova vrijednosnih usklađenja. Za razliku od 2013, kada je za 'loše kredite' rezervirala 1,64 milijarde kuna, u prošloj godini Zaba je u potencijalni otpis stavila 1,11 milijardi kuna nenaplativih i teško naplativih kredita.

Kada se izuzmu troškovi rezerviranja, dobit Zagrebačke banke iznosi 2,56 milijardi kuna, što je za 1,3 posto više u odnosu na 2013.

U Zabi ističu da su smanjeni troškovi vrijednosnih usklađenja rezultat restrukturiranja dijela neprihodujućih kredita i provedbe regulative usmjerene na rješavanje problema poduzeća suočenih s poteškoćama u poslovanju.

Privrednoj banci Zagreb dobit je porasla za 11,3 posto, na 913,5 milijuna kuna, što je također najvećim dijelom rezultat smanjenih rezerviranja (za 226,5 milijuna kuna). Međutim, za razliku od Zagrebačke banke, PBZ bilježi pad neto kamatnih prihoda (za 1,1 posto) zbog daljnjeg smanjenja potražnje za kreditima.

Zbog pada prihoda iz redovnog poslovanja PBZ bilježi 6,5 posto nižu dobit prije troškova vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke.

Dok Zabi i PBZ-u 'cvjetaju ruže', Hrvatska poštanska banka pogođena je rekordnim gubitkom. Prošlogodišnji minus HPB-a dosegao je čak 631 milijun kuna, a isključivi krivac za negativno poslovanje su vrijednosna usklađivanja i rezerviranja, učetverostručena u odnosu na 2013. (s 219 milijuna kuna na 928,2 milijuna kuna). U HPB-u naglašavaju da se rezervacije najvećim dijelom (90 posto) odnose na plasmane odobrene prije 2009, iz razdoblja kada je na čelu Uprave bio Josip Protega, glavni protagonist afere Bankomat.

Ako se stave na stranu eskalirajući troškovi rezervacija, redovno poslovanje HPB-a je prilično uspješno. Banka bilježi visok rast neto kamatnih prihoda od 12,3 posto, a neto dobit prije rezerviranja uvećana je za 13,4 posto, dosegnuvši 296 milijuna kuna, što predstavlja rekordnu razinu u njenoj povijesti.

Zbog iskazanog gubitka znatno je oslabila kapitalna baza HPB-a. Tako je ukupni kapital smanjen na 850 milijuna kuna, a adekvatnost kapitala pala je na 6,7 posto, što je znatno niža razina od obaveznih 12 posto. Stoga će država kao većinski vlasnik HPB-a morati hitno naći rješenje za dokapitalizaciju.