Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), na mjesečnoj razni su najviše pale zalihe energije, za 14,3 posto. Zalihe kapitalnih proizvoda su smanjene za 9,2 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,6 posto. Istodobno su zalihe intermedijarnih proizvoda i zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju porasle za tri posto.

Na godišnjoj su razini najviše pale zalihe kapitalnih proizvoda, za 9,1 posto. Zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju su smanjene 7,2 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 6,4 posto i energije dva posto. Zalihe intermedijarnih proizvoda istodobno su porasle za 5,4 posto.

Statistika prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) pokazuje da su na mjesečnoj razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za 3,5 posto, dok su u rudarstvu i vađenju povećane za 0,1 posto. U sklopu prerađivačke industrije najveći pad zaliha na mjesečnoj razini statistika registrira u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 18,8 posto, proizvodnji duhanskih proizvoda, za 17,7 posto te u proizvodnji strojeva i uređaja, za 16,8 posto.

Istodobno su najviše povećane zalihe u proizvodnji papira i proizvoda od papira, za 15,8 posto, proizvodnji električne opreme za 11,2 posto te proizvodnji ostalih prijevoznih sredstva, za 7,3 posto.

Na godišnjoj su razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za dva posto, a u rudarstvu i vađenju za 4,3 posto. Statistika u sklopu prerađivačke industrije najveći pad zaliha bilježi u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 80,1 posto, proizvodnji strojeva i uređaja za 37,2 posto, proizvodnji namještaja za 15,9 posto, proizvodnji pića za 14,8 posto, proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, za 12,1 posto itd.

Najviše su porasle zalihe u proizvodnji električne opreme, za 58,9 posto, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 53,8 posto, proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 47,3 posto te u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 33,8 posto.