Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), na mjesečnoj razni su najviše porasle zalihe energije, za 77,6 posto. Zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju su povećane za 5,2 posto, kapitalnih proizvoda za 2,8 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,5 posto i intermedijarnih proizvoda za 1,4 posto.

Na godišnjoj su razini najviše pale zalihe energije, za 24,9 posto. Zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju su smanjene za 8,8 posto, kapitalnih proizvoda za 7,9 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,1 posto i intermedijarnih proizvoda za 0,5 posto.

Statistika prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) pokazuje da su na mjesečnoj razini zalihe u prerađivačkoj industriji porasle za 5,1 posto, a u rudarstvu i vađenju za 0,8 posto.

U sklopu prerađivačke industrije najveći rast zaliha na mjesečnoj razini statistika registrira u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 164,6 posto, proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 21,1 posto, proizvodnji električne opreme, za 20,6 posto, proizvodnji kože i srodnih proizvoda, za 15,6 posto itd.

Istodobno su najviše smanjene zalihe u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 24,6 posto te u proizvodnji papira i proizvoda od papira, za 12,1 posto.

Na godišnjoj su razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za 7,6 posto, dok su u rudarstvu i vađenju porasle za 1,3 posto.

Statistika u sklopu prerađivačke industrije najveći pad zaliha bilježi u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 81,9 posto, koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 34,1 posto, proizvodnji strojeva i uređaja, za 21,5 posto, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, za 17,8 posto itd.

Najviše su porasle zalihe u ostaloj prerađivačkoj industriji, za 37,3 posto te proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 35,9 posto.