Rekao je to Goran Pleše, operativni direktor Rafinerija i marketinga u Ini, prilikom obilaska radova na izgradnji takozvanog kokinga, odnosno postrojenja za obradu teških ostataka nafte, te pratećih objekata, među kojima su nova luka za prekrcaj petrol koksa, transportni sustav za petrol koks unutar rafinerije i silos za njegovo skladištenje, izvještava novinar Novog lista Marinko Glavan.

Projekt izgradnje koking postrojenja u riječkoj rafineriji najveće je pojedinačno ulaganje Ine u Hrvatskoj, ukupne vrijednosti četiri milijarde kuna. Dosad su postavljeni najveći dijelovi opreme budućeg postrojenja, 51 metar visoki frakcionator i dvije koksne komore, teške po 330 tona, smještene unutar konstrukcije visoke čak 120 metara. U tijeku su radovi na izgradnji luke za petrol koks, transportne trake za otpremu koksa prema silosu i luci, silosa, uz opsežne radove na povezivanju postrojenja za preradu teških ostataka nafte s postojećim rafinerijskim postrojenjima od kojih je dobar dio nadograđen u sklopu ovog projekta.

Uz opsežne radove na projektu, rafinerija radi punim kapacitetom, kako bi osigurali opskrbu tržišta, što je dodatan izazov u realizaciji. Ovo postrojenje donijet će desetak posto veći kapacitet prerade, koji će narasti na četiri i pol milijuna tona, a ono što je još važnije, ukupni udio dizela u proizvodnji bit će povećan za preko 20 posto.

'S ovim postrojenjem iz teškog lož ulja ćemo moći proizvoditi dizel. Trenutno veliki udio u našoj proizvodnji otpada na lož ulje, oko 20 posto, a najveći dio tog lož ulja moći će se pretvoriti u dizel gorivo kojeg na tržištu nedostaje, dok teškog lož ulja ima previše. Ulaganje će povećati konkurentnost naše rafinerije na mediteranskom tržištu, ali i pridonijeti većoj sigurnosti opskrbe domaćeg i okolnih tržišta na kojima Ina posluje, osobito kada je riječ o dizelskim gorivima, rekao je Pleše', rekao je Pleše.

Udio kvalitetnih, takozvanih bijelih proizvoda u rafineriji povećat će se na više od 85 posto, a udio takozvanih crnih proizvoda past će ispod deset posto. 'Dakle, povećat ćemo ukupni kapacitet, uz značajno povećanje udjela dizel goriva u finalnim proizvodima rafinerije', rekao je Pleše, dodajući kako bi prerada teških ostataka nafte u novom postrojenju trebala započeti 2024. godine, do kada će biti završeni svi radovi, izvještava Novi list.

Pojasnio je kako je riječ u prvom redu o tržištima BiH i Slovenije, koja se dijelom ospkrbljuju gorivima iz riječke rafinerije, a MOL i Ina imaju i svoju maloprodajnu mrežu u tim zemljama. 'MOL i Ina su još lani kupili 120 OMV-ovih benzinskih crpki u Sloveniji, pri čemu je Ina vlasnik 33 posto, dok MOL drži preostalih 67 posto, među ostalim i s ciljem proširenja maloprodajne mreže, kako bi riječka rafinerija, nakon modernizacije, odnosno izgradnje koking postrojenja, mogla raditi punim kapacitetom, što povećava isplativost proizvodnje', rekao je Pleše.

Novinare je zanimalo u kojoj mjeri hrvatsko tržište i poslovanje riječke rafinerije ovise o uvozu ruske nafte, na što je Pleše odgovorio kako Ina ne kupuje rusku naftu, već se u riječkoj rafineriji mahom prerađuje nafta iz Azerbejdžana. No dodao je kako se iz ruskih izvora, putem posrednika, nabavlja VGO, vakuumsko plinsko ulje, sirovina neophodna za proizvodnju dizela. 'Tu sirovinu kupujemo putem posrednika, jer ju je nemoguće nabaviti iz drugog izvora. Kada modernizacija rafinerije bude završena i kad postrojenje za preradu teških ostataka bude u pogonu, više nam neće biti potrebna ta vrsta sirovine', pojasnio je Pleše, izvještava Novi list.

Na pitanje o odnosima s Mađarskom, odnosno MOL-om, kada je riječ o uvozu i izvozu nafte i naftnih derivata, Pleše je odgovorio kako će riječka rafinerija do kraja ove godine biti spremna za preradu cjelokupne količine sirove nafte iz domaćih ležišta. 'Derivata iz Mađarske uvozimo manje od jedan posto, no u Mađarskoj se trenutno prerađuje oko 50 posto domaće sirove nafte, i to isključivo iz logističkih razloga. Radimo na njihovom uklanjanju i do kraja ove godine sva domaća nafta moći će se dopremiti u Rijeku i ovdje preraditi', rekao je.