Bračna idila nije dugo trajala. Samo desetak dana nakon inauguracije počele su se pojavljivati prve pukotine u odnosu predsjednika Donalda Trumpa i velikih američkih korporacija. Tijekom izborne kampanje Trump se nije sustezao od grandioznih obećanja o oživljavanju američke ekonomije. Iako je svoje poruke uglavnom upućivao u smjeru radnika obećavajući im povratak radnih mjesta i bolje dane, mnogi su te poruke tumačili tako da s Trumpovom vladom dolaze lakši dani i za korporacije. On je ionako najavljivao i rezanje regulative, a obećanje o bilijun dolara ulaganja u američku infrastrukturu svakako je potencijal za mnogo novog posla za američke poduzetnike.

Koliko su poduzetnici i investitori povjerovali u to da će s Trumpom na čelu SAD-a američkim korporacijama teći med i mlijeko, vidjelo se i na tržištu kapitala. U tek nekoliko tjedana nakon što je Trump pobijedio na izborima burzovni indeks Dow Jones skočio je za deset posto, a u jednom trenutku je, prvi put u povijesti, premašio čak i razinu od 20.000 bodova.

Jedna od glavnih Trumpovih izbornih parola usmjerenih protiv oponentice Hillary Clinton bila je ona u kojoj je optuživao Clinton da je ona samo pijun u rukama američkih bankara i korporacija. No činjenica da je sam Trump milijarder i gotovo uzorni primjerak američkog kapitalista koji svoj ekonomski probitak duguje mutnim ali profitabilnim odnosima s politikom i političarima bila je onaj moment koji je ostavljao dojam da će Trumpova vlada biti svojevrsni eldorado za korporativnu i kapitalističku Ameriku.

Dodatan dokaz o toplim odnosima i očekivanjima Trumpa i američkih kapitalista došao je ovih dana iz podataka o donacijama za inauguracijske svečanosti. Kako su objavili američki mediji, Trumpov inauguracijski odbor prikupio je više od 100 milijuna dolara donacija što je daleko najviši iznos ikad prikupljen za tu svrhu. Mada su dosad objavljeni podaci tek o donacijama koje su stigle do kraja prosinca, iz njih se vidi koliko su američke kompanije bile izdašne.

Farmaceutski div Pfizer, recimo, i proizvođač kemikalija Dow Chemical donirali su po milijun dolara. Microsoft, Exxon, Amgen (biotehnologija) i Altria (bivši Philip Morris, duhanska industrija) donirali su po pola milijuna, a niz drugih kompanija među kojima se nalaze i General Motors, Verizon Communications, MetLife, Aetna i Monsanto donirali su po nekoliko desetaka do čak dvjesto tisuća dolara. Spomenute donacije omogućile su predstavnicima tih kompanija prisutnost na inauguracijskim svečanostima na kojima su bili prisutni Trump, njegov potpredsjednik Mike Pence i drugi utjecajni ljudi iz Trumpova kruga.

Uz donacije, šefovi najvećih američkih kompanija pokazali su dobru volju i dolaskom na sastanak s Trumpom nakon njegove pobjede i članstvom u njegovu ekonomskom savjetu. Značaj tih poteza raste ako se uzme u obzir to da se dijelom radi i o čelnim ljudima onih kompanija koje su se tijekom izborne kampanje otvoreno svrstavale uz Hillary Clinton. U svemu tome se još ne smije isključiti ni tradicionalna veza korporacija i republikanaca s čije je izborne liste Trump i stigao u Bijelu kuću.

Promjena sentimenta između Trumpa i američkih kapitalista krenula je nizom predsjedničkih uredbi koje je Trump potpisao ovih dana kako bi dio obećanja iz izborne kampanje pretvorio u stvarnu politiku. Mada se među tim uredbama nalazila i ona koja bi trebala omogućiti nastavak izgradnjekontroverznog naftovoda Keystone te ona na temelju koje bi se trebala rezati regulativa, najveći odjek imala je uredba o privremenoj zabrani prijema izbjeglica te privremenoj zabrani ulaska u SAD građanima sedam državama s većinskim muslimanskim stanovništvom.

Uredba je izazvala niz prosvjeda diljem Amerike, uglavnom na velikim aerodromima na kojima su vlasti počele provoditi zabranu te niz kritika kako odluka nije u skladu s američkom imigrantskom kulturom na čijim temeljima i počiva ekonomski uspjeh SAD-a. Među prvima su reagirale tehnološke kompanije iz Silicijske doline. Microsoft, Apple, Google, Netflix i Facebook podsjetili su koliko njihove visokoobrazovane radne snage dolazi iz drugih zemalja i da 'svi imaju koristi kad najbolji i najpametniji iz cijelog svijeta dolaze ovdje živjeti, raditi i doprinositi', kako je to sročio osnivač Facebooka Mark Zuckerberg.

Poznati lanac kafića Starbucks reagirao je obećanjem da će u idućih pet godina u svojim lokacijama diljem svijeta zaposliti 10.000 emigranata i izbjeglica. Najava je svojevrsna nadogradnja politike Starbucksa iz 2013. kad je obećao da će u pet godina zaposliti 10.000 američkih vojnih veterana i članova njihovih obitelji. No ta najava o zapošljavanju imigranata pogodila je Trumpove glasače koji su pozvali na bojkot tog lanca kafića.

Trumpovoj uredbi glasno se usprotivio i Lyft, tvorac aplikacije za uslugu organiziranja taksi prijevozakoji je stao u obranu svojih radnika među kojima se nalazi puno muslimanskih imigranata. Njegov glavni konkurent Uber, izgleda, malo je predugo čekao s objavljivanjem svojeg stava. S odlukom da ne podrže štrajk taksi prijevoznika na njujorškom aerodromu koji su se solidarizirali s prosvjednicima protiv Trumpove zabrane, neodlučnost je dovela do toga da se javnost pozove na bojkot Uberovih usluga. Poziv na bojkot bi ipak mogao biti ublažen nakon što je Travis Kalanick, osnivač i šef Ubera, u četvrtak objavio kako se povlači iz Trumpova ekonomskog savjeta.

No vjerojatno najjača poruka Trumpu iz korporativne Amerike došla je iz mreže kompanija donatora koje se skupljaju oko braće Koch, dvojice američkih industrijalaca milijardera koji su poznati lobisti za republikance i njihove politike te godišnje na to troše i po nekoliko stotina milijuna dolara. Sa sastanka njihove mreže ovih su se dana mogle čuti izjave o tome kako ne podržavaju Trumpa u zabrani ulaska emigranata u SAD. 

Trump je desetljećima gradio svoj imidž uspješnog biznismena, nesmiljenog pregovarača i pravog američkog kapitalista. Bezosjećajnost koju je pokazivao tijekom svoje karijere, recimo u televizijskoj emisiji u kojoj je tražio nove, mlade i probitačne poduzetnike, govorila je u prilog tome da bi njegov predsjednički mandat mogao biti obilježen nebrigom za radnička i ostala građanska prava ljudi. Sve veća napetost u njegovu odnosu s velikim američkim korporacijama pokazuje da se i u tome može otići puno predaleko.