Stotine milijuna kuna ostaju izvan dohvata poreznika na crnom tržištu najma stanova, piše Poslovni dnevnik. Prema prošlogodišnjim podacima, u Hrvatskoj je nešto manje od 33 tisuća osoba prijavilo najam i na taj dohodak platilo porez i prirez na dohodak. Broj se povećao za oko četiri tisuće u odnosu na 2008. godinu i skoro udvostručio u odnosu na 2005. godinu, ali još se radi o malom udjelu na tržištu.

U Zagrebu je lani taj prihod prijavila 8.121 osoba, a profesor Pravnog fakulteta Gojko Bežovan kaže da je u Zagrebu oko 40 tisuća podstanara, bez studenata, s kojima se broj penje i na 55 tisuća. To znači da je prijavljeno tek 15-ak posto stanova u najmu. Broj od 32 tisuće u Hrvatskoj Bežovan procjenjuje na 25 posto udjela. Ako je prosječna najamnina u Zagrebu 400 eura mjesečno, onih 8.121 ljudi koji su prijavili podstanare platili bi državi i Zagrebu 35 milijuna kuna poreza i prireza. Da je prijavljeno svih 55 tisuća, Zagreb i država dobili bi oko 230 milijuna kuna prihoda. Kako je broj prijavljenih u Zagrebu četvrtina prijavljenih u Hrvatskoj, paušalno se dolazi do iznosa od 920 milijuna kuna, što je velik gubitak za gradove i državu.

Gojko Bežovan smatra da se vladajući ne žele baviti tim problemom jer i oni sami i njihova rodbina imaju značajnu imovinu. 'Nisu ni svjesni koliko su mladih obitelji ugrozili ukidanjem olakšice na kupnju prvog stana. Od poreza na najam bi se uprihodilo tri puta više nego što se štedi na olakšicama', objašnjava Bežovan. Osim toga, kaže, da se željelo pravedno urediti sustav, moglo se reći da se olakšica ne smije koristiti iznad određenog razreda primanja.

Crno tržište stvara nesigurnost jer ne postoji pravna zaštita ni najmoprimca ni najmodavca, a najmoprimci su vjerojatno najmanje zaštićena skupina potrošača u Hrvatskoj.