'Razlog promjene naziva proizvoda su propisi Europske unije čvrsto ugrađeni u domaće zakonodavstvo, odnosno Pravilnik o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane te Pravilnik o deklaraciji i označavanju ekoloških proizvoda. Spomenutim Pravilnicima regulirano je kako prefiks bio mogu nositi samo proizvodi dobiveni iz organskog odnosno biološkog uzgoja. U slučaju mliječne industrije to bi podrazumijevalo mlijeko proizvedeno na certificiranim farmama, odnosno mlijeko dobiveno iz certificiranog organskog, odnosno bio uzgoja', pojašnjavaju u Dukatu.

Dodaju, piše Novi list, i kako su njihovi proizvodi proizvedeni od domaćeg mlijeka najbolje tzv. EU kvalitete, ali ne i mlijeka iz certificirane organske proizvodnje, pa su – kako potrošače ne bi dovodili u zabludu – jogurtu promijenili ime.

No, jogurt nije jedini proizvod koji zbog EU-a mora biti preimenovan. Na popisu će se uskoro naći i feta sir, što su potvrdili i u Ministarstvu poljoprivrede. Grčka se uspjela izboriti da naziv feta dobije zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla. Unatoč prigovorima pojedinih zemalja članica EU-a, koje su tvrdile da je naziv feta generički i stoga ne može biti zaštićen na taj način, Europski sud presudio je u korist Grčke.

Prema tumačenju Suda, i u drugim zemljama članicama feta se uobičajeno trži i reklamira s etiketama koje podsjećaju na grčku tradiciju, a i potrošači u tim zemljama članicama percipiraju fetu kao sir povezan s Grčkom, čak i ako je proizveden u drugoj zemlji članici. Zbog toga feta ne može biti općenit naziv za sir.

Zbog svega toga, u Dukatu već razmišljaju o promjeni imena tog sira, ističući da će naziv feta iz naziva njihovih sireva (Bjelovarske fete i Salakis fete) u dogledno vrijeme biti izostavljen, odnosno zamijenjen drugim nazivom sukladno legislativi EU-a, piše Novi list.