U iskazu na osječkom Županijskom sudu Škegro je kazao kako je 2016 ili 2017. od Uskoka, u sklopu istražnih radnji, došao dopis s upitom ima li NK Dinamo inozemni račun, na koji je isti dan odgovorio da klub trenutno nema račun u inozemstvu.

Uslijedio je novi dopis Uskoka s upitom je li Dinamo imao otvoreni račun u inozemstvu, nakon čega prvi put od predsjednika kluba Mirka Barišića saznaje da je NK Dinamo imao otvoren inozemni račun, preko kojega se vodilo poslovanje, ali u razdoblju u kojem on nije bio u klubu.

Pojasnio je da je naknadno, na sjednici Izvršnog odbora, Mirko Barišić detaljno izvijestio o otvaranju inozemnog računa i njegovoj namjeni, koliko se sjeća u razdoblju 2000. do 2008. godine, a s obzirom da je on u klub došao tek 2011. nije mogao imati saznanja o tome računu.

S obzirom da je u svjedočenju naveo kako se radi odgovora na upit Uskoka nije konzultirao ni sa kim od drugih odgovornih osoba svjedoku je predočen iskaz iz istrage 2018. kada je rekao da je o dopisu Uskoka razgovarao sa Zdravkom Mamićem i Mirkom Barišićem, koji se ispočetka nisu mogli sjetiti toga računa, ali su se naknadno sjetili.

Škegro je odgovorio kako se ne može precizno sjetiti je li o dopisu Uskoka, na koji je odgovorio isti dan, razgovarao s Mamićem i Barišićem, već da je naknadno izvijestio Barišića da je Uskok tražio podatke o računu, a onda je u razgovoru s njim saznao da je Dinamo imao otvoren inozemni račun prije njegovog dolaska u klub, o čemu je Barišić poslije detaljno izvijestio na izvršnom odboru.

Nije se mogao sjetiti je li li o tome računu razgovarao sa Zdravkom Mamićem, s kojim je inače često razgovarao o brojnim temama pa i financijskim pitanjima.

Nakon što mu je predočen iskaz iz istrage u kojem je kazao da se Mamić naknadno priključio sastanku s Barišićem pa je i on potvrdio postojanje inozemnog računa Škegro je ustvrdio da se ne sjeća je li Mamić bio prisutan sastanku s Barišićem ni da je s njim o tome razgovarao, ali je vrlo vjerojatno da je Mamić znao za postojanje toga računa.

Svjedoku je predočen dodatni upit Uskoka o Dinamovom inozemnom računu iz listopada 2017. te odgovor Dinama od 10. listopada 2017. nakon čega je izjavio kako na odgovoru Dinama nije njegov potpis niti mu je poznato čiji bi mogao. Na upite obrane pojasnio je da su u to vrijeme dokumente, u ime Dinama, mogli potpisivati predsjednik kluba Mirko Barišić te članovi uprave Krešimir Antolić, Vlatka Peras, Amra Peternel, Tomislav Svetina i on osobno.

Bivši član skupštine i izvršnog odbora Dinama Mate Škegro izjavio je da je o inozemnom računu Dinama saznao iz medija te da ih je na sjednicama klupskih tijela o poslovanju najčešće izvještavao Barišić, a ponekad i Zdravko Mamić i da je po tim izvješćima poslovanje kluba bilo legalno.

Budući da je rekao kako se ne sjeća je li Barišić na nekoj sjednici Izvršnog odbora govorio o inozemnom računu Dinama svjedoku je predočen iskaz iz istrage 2018. godine u kojem je kazao kako ih je Barišić na izvršnom odboru izvijestio da je Dinamo jedno vrijeme imao račun u Klagenfurtu, kako bi se klub spasio iz teške financijske situacije, u kojoj se nalazio

"Mogu reći da se toga točno ne sjećam. Moguće je da sam tada tako rekao, ali ta tema nije bila u mome fokusu niti me interesira, iako je vjerovatno da sam bio na toj sjednici izvršnog odbora", ustvrdio je svjedok.

Suđenje se nastavlja u utorak.

U tzv. aferi "Dinamo 2" za izvlačenje novca iz kluba u sklopu zločinačkog udruženja, uz Zdravka i Zorana Mamića, koji su u bijegu u BiH, i kojima se sudi u odsutnosti, optužnicom su obuhvaćeni Zdravkov sin Mario Mamić, bivši Dinamov direktor Damir Vrbanović, poduzetnici Sandro Stipančić i Igor Krota te menadžer Nikky Arthur Vuksan.

Potkraj listopada Vuksan je priznao je krivnju i nagodio se s Uskokom pa je , temeljem sporazuma, osuđen na godinu dana zatvora uvjetno na pet godina. Krivnju je, potkraj studenog, priznao i Krota, koji je, nakon nagodbe s Uskokom, osuđen na devet mjeseci zatvora, što je zamijenjeno radom za opće dobro.

Dinamu koji je naknadno tijekom postupka postavio imovinsko pravno zahtjev Krota, prema nagodbi, treba vratiti 100.000 eura