ubijeno više od 30 ljudi

Raspala se optužnica za jedan od najgorih ratnih zločina u Domovinskom ratu: Nema dokaza

11.03.2024 u 18:05

Bionic
Reading

Optužba za ono što se smatralo jednim od najgorih ratnih zločina protiv hrvatskih civila u Domovinskome ratu, tzv. 'Zločin u Glinskom Novom Selu', kada je navodno ubijeno 31 civil, među kojima i 15-godišnja djevojčica, raspala se danas na zagrebačkome Županijskome sudu, piše Jutarnji list

Nakon skoro 5-godišnjega suđenja donesena je nepravomoćna oslobađajuća presuda za sve okrivljenike - njih 11, piše Jutarnji list. Sud je utvrdio da ne postoje dokazi da se događaj dogodio kako ga opisuje optužnica, već da je posrijedi nekoliko događaja koje je onda tužitelj spojio u jedan.

'Jedino što se sa sigurnošću utvrdilo jest da je prvookrivljeni Vlado Ćupović doista bio zapovjednik Teritorijalne obrane Glina u inkriminiranom razdoblju, te da je Duško Malović bio zapovjednik Izviđačko-diverzantske grupe. Niti jedna druga okolnost nije dokazana', rekla je sutkinja Željka Skomeršić, koja je predsjedavala vijeće koje je donijelo presudu.

Najveći je problem u optužbi, kako je to rekla sutkinja obrazlažući presudu, da nema niti jednog svjedoka događaja, već samo onih koji su čuli priče o zločinu, te da nije sa sigurnošću utvrđeno radi li se o jednom ili više događaja od početka listopada 1991. Nisu niti pronađena tijela većine žrtava, već samo njih 8 od ukupno 31, a i ostaci tih žrtava su pronađeni u različitim grobnicama.

Prema optužnici Vladi Ćupoviću, te još desetorici navodnih pripadnika diverzantskog odreda pri tzv. Teritorijalnoj obrani Glina, a među kojima je i zloglasni Georg Nashid Kamal zvani Kami, na teret se stavljalo da su neutvrđenoga datuma sredinom listopada 1991. došli u Ginsko Novo Selo te tamo okupili civile, među kojima i 15-godišnju Katicu Šimanović i njezinu obitelj. Žene su nagurali u drvenu kuću u koju su potom ispalili "zolju", od čega se kuća zapalila, da bi zatim i automatskim oružjem postreljali sve preživjele.

Gotovo svim okrivljenicima sudilo se u odsutnosti. Riječ je o nepravomoćnoj presudi na koju će Državno odvjetništvo imati pravo žalbe, a o kojoj će odlučivati Visoki kazneni sud, piše Jutarnji list.