Prema anketnom istraživanju koje je od 22. do 27. travnja na 1200 ispitanika ekskluzivno za N1 Televiziju provela tvrtka Oraclum na čelu s dr. sc. Vukom Vukovićem sa Sveučilišta u Oxfordu, HDZ bi na predstojećim izborima za Europski parlament mogao imati daleko najviše razloga za zadovoljstvo
Raspoloženje birača u ovom trenutku pokazuje da bi HDZ osvojio čak šest mandata u Europskom parlamentu. SDP bi osvojio tri mandata, dok bi Živi zid, Most i Amsterdamska koalicija osvojili po jedan.
vezane vijesti
Govoreći u postotcima, HDZ bi prema predviđanjima Oraclumove ankete na izborima osvojio 36,1 posto glasova. SDP bi bio drugi s 20,5 posto glasova, a treća bi snaga u državi bio Živi zid s 9,7 posto glasova. Četvrti bi bio Most sa 7,4 posto glasova te bi, od listi koje bi osvojile mandat, Amsterdamska koalicija osvojila šest posto glasova.
Start Dalije Orešković ostao bi na 3,4 posto podrške, a u stopu bi ga slijedila lista Mislava Kolakušića s 3,2 posto osvojenih glasova. Neovisni za Hrvatsku dobili bi 2,9 posto podrške građana, Suverenisti 2,4 posto, a lista Milana Bandića 2,2 posto. Drugi najvažniji koalicijski partner HDZ-a u Vladi, HNS, dobio bi 1,2 posto glasova.
Stranka Pametno osvojila bi 1,1 posto glasova, a koalicija Zelene ljevice (Možemo, OraH, Nova ljevica) točno jedan posto glasova. Još jedan partner u Vladi koji ide samostalno na ove izbore, HSLS, osvojio bi 0,6 posto glasova na izborima za Europski parlament, dok bi svi ostali dobili 2,3 posto.
Preferencijalni glasovi: Ispitanici bi u EP poslali posljednjeg sa SDP-ove liste
Kada je riječ o preferencijalnim glasovima, na HDZ-ovoj listi nema nikakvih iznenađenja: ispitanici su birali ili listu ili prvoga na njoj - Karla Resslera. Slijedom toga, u Europski bi parlament ušlo prvih šest kandidatkinja i kandidata s liste, a to su, uz Resslera, Dubravka Šuica, Tomislav Sokol, Željana Zovko, Sunčana Glavak i Marijana Balić.
Na SDP-ovoj listi Biljana Borzan je preferencijalno češći izbor ispitanika od Tonina Picule i ostvarila bi najbolji rezultat na listi. Treći bi, zanimljivo, zahvaljujući preferencijalnim glasovima, bio posljednji na listi - Ranko Ostojić.
Najbolji rezultat na listi Živog zida ostvario bi Ivan Vilibor Sinčić, dok je Branimir Bunjac drugi izbor.
Na listi NL Most najbolji bi rezultat ostvario Božo Petrov.
Zanimljiva je situacija u Amsterdamskoj koaliciji: daleko najbolji rezultat među ispitanicima ostvaruje Anka Mrak-Taritaš, posljednjeplasirana na listi. Drugi izbor prema preferencijalnim glasovima je Krešo Beljak, a tek posljednji Valter Flego, inače prvi na listi.
O istraživanju
Ispitanike se ne pita za koga će glasati, već za koga misle da će pobijediti
Oraclumovo istraživanje je specifično, ističu, jer nadilazi okvire standardnog anketiranja, stoga ne računa statističku pogrešku u klasičnom smislu, već donosi distribucije vjerojatnosti ishoda. Rezultati istraživanja su oni za koje Oraclumova inovativna BASON metodologija procjenjuje da imaju najveću vjerojatnost da će se dogoditi. Metodologija se temelji na dva koncepta zbog kojih nije potrebno koristiti modele što ih upotrebljavaju klasične anketne metode u prilagodbi svojih uzoraka: mudrost masa i mrežnu analizu prijateljstava na društvenim mrežama. Ispitanike se ne pita za koga će glasati, već za koga misle da će pobijediti na izborima te za koga misle da će glasati njihovi prijatelji, obitelj, susjedi. Svaki pojedinac ima neko mišljenje o tome kakav će biti konačan ishod izbora. To mišljenje temelji se na trenutnim anketama, na informacijama koje dobiva iz okoline (mediji, prijatelji, kolege s posla, društvene mreže) te na informacijama koje dobiva od politički bolje informiranih pojedinaca. Na temelju toga moguće je agregiranjem svih pojedinačnih različitih mišljenja dobiti točnu predikciju konačnog ishoda bez nužnosti reprezentativnog uzorka populacije.
Anketu provodi Oraclum Intelligence Systems, britanska firma koja koristi društvene mreže i strojno učenje za predviđanje izbora, kretanja na tržištu, potražnju za proizvodima i ponašanje potrošača. Anketu koordiniraju osnivači Oracluma: dr.sc. Vuk Vuković, dr.sc. Dejan Vinković te prof.dr.sc. Mile Šikić.
