Premda vatromete većina ljudi s oduševljenjem promatra, rijetki se zanimaju za fiziku koja stoji iz te čudesne zabave, kao i za posljedice koje nepažljivo rukovanje može sa sobom donijeti. Kratak pregled zanimljivih informacija, primjerice što određuje boju vatrometa te koji je rekord u najvećem vatrometu, donosi LiveScience
Ako ste se ikad pitali zašto neki vatrometi imaju određenu boju, danas ćete saznati odgovor na to pitanje.
Razlog su specifični kemijski elementi od kojih se izrađuju ti zabavni eksplozivi.
Bakar daje plavu boju, mješavina soli i nekih drugih sastojaka daje crvenu, barij daje zelenu, dok vatrometi koji sadrže natrij gore žutom bojom.
Portugal drži rekord za najveći vatromet
Iako SAD uvozi oko 190 milijuna dolara vatrometa te proizvodi dodatnih 230 milijuna dolara godišnje, trenutni rekorder u najvećem vatrometu na svijetu je Portugal.
Najveći vatromet priređen je krajem 2006. u Madeiri, a sastojao se od 66.326 raketa.
Rakete u Madeiri polijetale su sa 37 različitih mjesta na otoku, a za rekordni vatromet zaslužna je tvrtka Macedo's Pirotecnia.
Osnivači SAD-a bili su ludi za vatrometima
Vatrometi postoje već više od 1.200 godina, a prvi se put spominju u Kini. SAD je također veliki ljubitelj vatrometa – još 1776, nakon proglašenja nezavisnosti, John Adams u pismu je napisao svojoj supruzi kako bi 'američka nezavisnost trebala biti proslavljena uz pompu i paradu, igre i sport, vatreno oružje i zvona te lomače i vatromete od jednog do drugog kraja kontinenta'.
John Adams je također htio da se američki Dan nezavisnosti slavi 2. srpnja, no na kraju je službeni datum postao dan kad je SAD potpisao povelju – 4. srpnja. U svakom slučaju, od tada američki Dan nezavisnosti uvijek prati niz vatrometa koji su svake godine sve veći i ljepši.
Bez obzira koliko zabavni bili, vatrometi su zapravo opasni. U prilog tome idu američke statistike – u srpnju 2010. dogodilo se oko 6.300 povreda izazvanih raznim pirotehničkim sredstvima. Oko 1.200 ih se dogodilo pri rukovanju petardama. Najčešće su stradale ruke i prsti.
Vatrometi su zabavniji fizičarima i matematičarima
Baš kao i munja i grom, vatrometi podliježu istim zakonima o brzini svjetla i zvuka. Uvijek ćete prvo vidjeti vatromet, a tek ga onda čuti. Razlog je, naravno, to što je brzina svjetlosti oko 300.000 kilometara u sekundi, dok je brzina zvuka samo 343 metara u sekundi.
S ovim znanjem možete lako izračunati koliko ste daleko od samog vatrometa – čim ugledate vatromet odbrojavajte sekunde do zvuka i taj broj podijelite s tri kako biste dobili približnu udaljenost od vatrometa do sebe u kilometrima.
