Psiholozi koji su otkrili da se naginjanjem ulijevo Eiffelov toranj čini manjim, neuroznanstvenik koji je pronašao moždanu aktivnost kod mrtvog lososa i znanstvenici koji su izradili spravu za ušutkavanje dosadnjakovića koji ne zatvoriti usta, neki su od dobitnika Ig Nobel nagrada za najbizarnija i najzabavnija stvarna znanstvena otkrića
Godišnju nagradu dodjeljuje Annals of Improbable Research (Godišnjak nevjerojatnih istraživanja) kao zabavnu verziju Nobelovih nagrada koje će biti objavljene početkom sljedećeg mjeseca. Bivši su pobjednici nagrade ovogodišnjim laureatima predali na ceremoniji u četvrtak navečer na Harvardu u Massachusettsu, prenosi Reuters.
Ig Nobel za 2012. godinu između ostalog otišao je u ruke američkih znanstvenika koji su otkrili da čimpanze mogu prepoznati druge čimpanze gledajući samo fotografije njihovih stražnjica, kao i švedskim istraživačima za rješavanje enigme zašto ljudima koji žive u nekim kućama u švedskom gradu Anderslövu kosa postaje zelena. Krivac je bila kombinacija bakrenih cijevi i vrućeg tuša.
Marc Abrahams, urednik Godišnjaka i pokretač Ig Nobela, proglasio je u četvrtak pobjednike i rekao da je njegov osobni ovogodišnji favorit Nagrada za akustiku. Japanski znanstvenici Kazutaka Kurihara i Koji Tsukada stvorili su SpeechJammer (Prigušivač govora), spravu koja prekida govor osobe reproducirajući taj govor s vrlo kratkim odmakom. 'To je mala stvar kojom možete pomoći nekome tko davi ljude oko sebe. Ono što osoba čuje je sasvim dovoljno da ga prekine i potpuno zbuni te da prestane pričati. Sprava ima na tisuće potencijalnih kupaca.'
Abrahamsovi stručnjaci također su pohvalili studiju nizozemskih psihologa Anite Eerland, Rolfa Zwaana i doktoranta Tulia Guadalupe – 'Naginjanjem ulijevo Eiffelov se toranj čini manjim'. Radom su istražili kako držanje tijela utječe na procjenu veličine – naginjanje na lijevu stranu povezano je sa smanjivanjem objekata, a naginjanje na desnu stranu s većim procjenama. Svoju su teoriju testirali na 33 studenata koji su stajali na nakrivljenoj Wii ploči i tražili da procjene visinu Eiffelovog tornja.
I mrtvi lososi razmišljaju
Jedna od najbizarnijih studija koja je osvojila Ig Nobela ove godine je ona koja je istraživala moždanu aktivnost mrtvog lososa. Počelo je kao šala, objasnio je Craig Bennett sa Sveučilišta Kalifornija u Santa Barbari, koji je krenuo proučavati promjene u mozgu kod tinejdžera koristeći magnetsku rezonancu (MR) za bilježenje moždanih aktivnosti.
Prije nego što je započeo s testiranjem ljudi, on i tim znanstvenika isprobali su opremu na različitim objektima, uključujući bundevu, pilića i, na kraju, lososa kod kojega je sofisticirana oprema pokazala moždanu aktivnost. 'Slučajno smo primijetili sitne podatke o moždanoj aktivnosti mrtve ribe. To su bili lažno pozitivni rezultati, naravno, nije ih bilo', rekao je Bennett.
No, svojim su otkrićem ipak ukazali na opasnosti istraživanja i dijagnostike MR-om koji može dati lažne signale i naglasili su nužnost statističke korekcije. 'Ovo je odličan primjer kako bismo se trebali postaviti prema podacima MR-a', dodao je.
Ostali pobjednici:
Fizičari iz Unilevera predvođeni dr. Patrickom Warrenom i sa Sveučilišta Stanford predvođeni profesorom Joeom Kellerom koji su koristeći matematičke algoritme i funkcije objasnili zašto konjski repovi imaju različite 'oblike'.
Igor Petrov i kolege kemičari iz ruske kompanije SKN za korištenje tehnologije za pretvaranje starog ruskog streljiva u dijamante
Rouslan Krechetnikov i Hans Mayer sa Sveučilišta Kalifornija za otkrivanje enigme zašto nošenje šalice kave uglavnom završava prolijevanjem.
Francuski znanstvenik Emmanuel Ben-Soussan za otkriće kako kolonoskopija može posve umanjiti mogućnost nakupljanja plinova i eksploziju pacijenata.
Američki Državni ured za reviziju (GAO) za izdavanje izvještaja kojim preporučaju pripreme izvještaja za raspravu o utjecaju izvještaja na izvještaje.