Nedavno smo sasvim slučajno na Njuškalu naletjeli na oglas u kojem se prodaju takozvane leteće vjeverice, i to po cijeni od 1.300 kuna po komadu. Kako je oglas objavljen u veljači, danas je već zatvoren, a vjeverice su vjerojatno našle svoj topli dom.

Doslovce ‘topli’ jer kako drugačije opisati podneblje koje je klimatski toliko drugačije od onog u primjerice Finskoj gdje im se, između ostalog, nalaze prirodna staništa?

Kako je objasnio dr. vet. med. Dragan Vešović na stranicama Pet centra, njihovo prirodno stanište je područje šuma, plantaža, parkova... Rasprostranjene su na području sjeverne Europe, sjeverne, južne i jugoistočne Azije te Sjeverne Amerike.

Preslatki 'letači'

Ove iznimno slatke životinje imaju velike oči i male uši, a krzno im je poprilično mekano i gusto. Oblik i veličina tijela ovih vrsta vjeverica u potpunosti je prilagođena uvjetima života u šumi. Vitke su, s izraženim dugim ekstremitetima i dugim kitnjastim repom. U većine vrsta rep je spljošten te im asistira prilikom ‘lebdenja’ i usmjeravanja životinja u ‘letu’. Leteće vjeverice su noćne životinje i posebne su po membranama koje mogu raširiti između ekstremiteta, što im omogućava ‘let’.

U Europi živi jedna vrsta, Pteromys volans, na područjima Finske i Rusije. Velike su od 10 (ženke) do 15 (mužjaci) centimetara. Biljojedi su, a ponekad jedu i insekte, po okotu imaju jedno do četiri mlada. Mladi su slijepi 16 dana, sišu te se osamostale sa 35 - 42 dana, a spolno su zreli sa 12 mjeseci. Životni vijek im je šest do osam godina.

Zbog svih tih svojih posebnosti i evolucijske prilagodbe životu u šumi, zapitali smo se koliko su te životinjice primjerene za život u stanu te smije li se njima slobodno trgovati. Odgovor smo potražili kod dr. vet. med. Nenada Kršula koji nam je rekao:

‘Dozvoljeno je držanje vjeverica ukoliko životinja dolazi iz uzgoja, a o porijeklu životinjicu prati odgovarajuća potvrda. Takvu životinjicu se ni u kojem slučaju ne smije osloboditi u prirodu u našim krajevima. Jako je važno da životinjica započne sa socijalizacijom u što ranijoj dobi. Pitanje noćne aktivnosti doista dovodi u pitanje smisao nabavljanja takvog ljubimca, no ako se radi o noćobdijskom tipu vlasnika...’

Možemo li im simulirati uvjete prirodnog staništa?

Tomislav Krizmanić iz Zoološkog vrta grada Zagreba rekao nam je da se uvjeti za držanje životinja uvijek mogu stvoriti. ‘Kod nas postoje dvije različite skupine ljudi koji drže životinje. ‘Profesionalci’, koji se drže svih uputa, informirani su, grade nastambe itd. Dobar primjer toga kod nas su ljudi koji drže gmazove, oni su jako profesionalni, tim životinjama ništa ne fali. No postoji i druga skupina ljudi, ljudi koji nemaju pojma, kojima je ta životinja samo jako slatka i čini se kao zgodan kućni ljubimac.’

Što se pak tiče letećih vjeverica, njih u zagrebačkom zoološkom vrtu nema, a prema Krizmanićevim saznanjima jako ih se rijetko može naći u ZOO-ovima bilo gdje u svijetu jer ‘kao noćne životinje nisu atraktivne za prikazivanje’, a i prilično je teško dobiti simulaciju prirodnog staništa tih životinja. ‘Da se radi o ugroženoj vrsti, onda bi ih sigurno bilo više u zoološkim vrtovima po svijetu. Nisam se nikad susreo s njihovim držanjem kod kuće pa ne znam o njihovim posebnim zahtjevima kao kućnim ljubimcima. S druge strane, možda i nemaju prohtjeva pa njihovo držanje u stanu ne bi bilo tragično’, objasnio je Krizmanić.

Obzirom da se o ovim, kao i o mnogim drugim ‘egzotičnim’ životinjama koje ljudi sve češće drže kao kućne ljubimce malo zna, barem kad govorimo o njihovim potrebama i ponašanju van prirodnog staništa, prije nego što odlučite kupiti leteću vjevericu ili bilo koju drugu životinju za stan ili kuću savjetujemo vam da se dobro informirate o samoj životinji

To možete učiniti kod veterinara ili u Zoološkom vrtu grada Zagreba gdje će vam stručni suradnici i zoolozi maksimalno pomoći savjetima. ‘Ljudi nam postavljaju svakakva pitanja, zovu. Ako možemo pomoći, pomognemo, no u ovakvim i sličnim slučajevima naš savjet je prvenstveno - to nije kućni ljubimac’, naglasio je i Tomislav Krizmanić.

Držanje životinje kao kućnog ljubimca, bez obzira radi li se o mački, psu ili nekoj drugoj manje uobičajenoj životinji, donosi sa sobom veliku odgovornost. Vlasnici bi trebali biti svjesni da nisu ni sve pasmine za stan, da neke traže konstantno istrčavanje, neke više pažnje, a neke jednostavno ne vole zatvorene prostore. Zato se dobro informirajte jer životinja nije ukras u domu.

Ako imate pitanja ili tražite rješenje problema vezanih uz svoje kućne ljubimce, javite nam se mailom na adresu funbox@t-com.hr.

S doktorom Nenadom Kršulom možete kontaktirati direktno na broj 091/2341222 ili na web stranici www.veterinar.com.hr.