Zabrinut zbog zmija koje dolaskom lijepog vremena izgmižu iz svojih zimskih nastambi u potrazi za hranom i vodom, čitatelj se obratio našem stručnom savjetniku za pomoć. Vjerojatno inspiriran nekim sličnim pothvatima, palo mu je na pamet uvesti mungosa. No koliko je zbilja pametno uvoziti vrstu koja nije ni po čemu karakteristična za naša podneblja?

Evo što je čitatelj napisao:

Poštovani doktore, lijep, srdačan i topao pozdrav!

Imam jedno pitanje. Nadam se da ćete naći vremena i odgovoriti mi.

Topliji su dani i ljeto nam se bliži. Kako postaje sve toplije, zmije izlaze. Sada malo češće dolazimo na selo. A selo kao selo je uglavnom onog tipičnog izgleda, preplavljeno zelenilom i kršom, malo je, raj za dušu, ali je ljeti invazija zmija.

Postoji li mogućnost nabavljanja mungosa? Primjerice, nabaviti nekoliko mungosa i pustiti ih u selo pa da rješavaju zmije, a ujedno i da se množe? Ili eventualno nabaviti jednoga ili dva mungosa pa da budu kao kućni ljubimci ispred kuće? Je li uopće moguće tu životinju pripitomiti i zadržati je i je li ona doista učinkovita protiv zmija? Je li opasna za čovjeka?

Nešto sam čitao na internetu, ali najbolje mi je kontaktirati stručnjaka koji će me bolje uputiti i razjasniti mi sva ta pitanja. Zanima me vaš prijedlog i vaš komentar.

Odgovor dr. vet. med. Nenada Kršula prenosimo u cijelosti:

'Pozdrav i Vama!

Proljetni polet dijelim s radošću, ali što se pitanja tiče, obuzima me iskreni strah.

Sjetite se akcija ronilaca koji su pokušavali obuzdati porast alge unesene iz toplijih mora u Jadran koja raste toliko da prijeti istisnuti ovdašnje domaćice, riječni raci dobili su u nekim našim rijekama donesenog suparnika koji se množi silovito i prijeti domaćima, kalifornijska je pastrva češća nego domaća potočna, ambrozija je dođoš iz Amerike, a vidite koliki kišu zbog nje... Hoću reći da unos novih vrsta iako naizgled nudi prednost, ali može završiti katastrofom

Ne znam kolika je mogućnost pripitomiti mungosa, no znam da Mljećani imaju tegoba zbog njihovog mesoždernog apetita i lopovske naravi. Dobro je utoliko što je riječ o otoku na kojem posljedice pokusa i ostaju.

Inače, strah od zmija najčešće dolazi od nepoznavanja i predaje. Većina ljutih pobornika istrebljenja nikada u životu nije niti taknula zmiju, ne znaju da nije niti hladna niti skliska na dodir. Plašljive su, te se brane ako ih napadate, no kada im date priliku da se povuku, to će u pravilu i učiniti. Tek su poskok i riđovka opasne zbog otrova, no mi nismo njihov plijen. Jedu sitne glodavce, vodozemce. Zamislite zmiju sa špajzom u kojoj čuva čovjeka? Ma da...

Zmija nije veliki putnik, zauzima prilično malen teritorij, mjerljiv u metrima, uokolo svojeg skloništa.
Kao i svi, i zmije trebaju vodu i hranu pa ih uredna dvorišta manje privlače, kao i ona koja se usred žege u sušnom kraju ne zalijevaju redovito.

Za seosko dvorište - mala je vjerojatnost naći zmiju uz kokoši. I drugo, naš domaći mungos se zove jež. Njemu možete ponuditi jazbinicu koju sami uredite u mirnom kutu i eto suživota bez opasnosti.

I na kraju, zmije su dobri čuvari Vaše imovine jer tamane glodavce!

Ako ih ne želite na dvorištu, prenesite ih, sretnete li ih putem, zaobiđite ih. Nema razloga panici!

Lp, Nenad'

Ako imate pitanja ili tražite rješenje problema vezanih uz svoje kućne ljubimce, javite nam se mailom na adresu funbox@t-com.hr.

S doktorom Nenadom Kršulom možete kontaktirati direktno na broj 091/2341222 ili na web stranici www.veterinar.com.hr