Znanstvenici Takao Sasaki i Dora Biro, suradnici na Odjelu za zoologiju Sveučilišta Oxford, izveli su pokus kojemu je ideja bila pokazati kako pojedinci prenose svoja iskustva s prijeđene rute na sljedeću generaciju parova i provjeriti mogućnost kolektivne inteligencije grupe kojom bi kontinuirano mogli poboljšavati učinkovitost rute. U pokusu je, kako piše Waxra, korišten lanac od deset ptica. Neke od njih su bile upoznate s rutom, a neke njome nikad nisu letjele.

Rezultati pokusa objavljeni u časopisu Nature Communications sugeriraju da tijekom vremena učenik doista postaje učitelj pa parovi dosljedno kroz generacije poboljšavaju učinkovitost i usmjeravaju svoje rute da budu izravnije. Krajnje generacijske skupine u pokusu nadmašile su jedinke koje su letjele same ili u skupinama koje nikad nisu mijenjale pripadnike. Navođenje ruta, također je otkriveno, sličnije je kod uzastopnih generacija istog lanca golubljih parova nego kod križanih, što pokazuje međugeneracijski prijenos znanja ili kulturu navođenja rute.

'Znanstvenici su mislili da samo ljudi imaju kognitivne sposobnosti akumuliranja društvenog znanja. Naše je istraživanje pokazalo da golubovi dijele tu sposobnost s ljudima, barem u onoj mjeri u kojoj su sposobni unaprijediti svoja poboljšana rješenja ponašanja postupno tijekom vremena. No ne tvrdimo da to postižu istim procesima', rekao je koautor studije Takao Sasaki.

Dijeljenjem i prenošenjem znanja kroz generacije ljudska kultura s vremenom postaje sve složenija, a dobre primjere toga nalazimo u proizvodnji i inženjerstvu. Nasuprot tome, takav proces među golubovima pismonošama rezultira povećanjem učinkovitosti (u ovom slučaju navođenja), ali ne nužno i složenosti ponašanja.

'Iako imaju različite procese, naši su rezultati pokazali da golubovi mogu akumulirati znanje i postupno poboljšati svoju učinkovitost, čime zadovoljavaju kriterije kumulativne kulture. No naši rezultati upućuju i na činjenicu da kumulativna kultura ne zahtijeva sofisticirane kognitivne sposobnosti kao što se prije mislilo', pojašnjava Sasaki.

Studija također pokazuje da kolektivna inteligencija, koja se tipično usredotočuje na jednokratnu izvedbu, može nastati iz akumulacije znanja tijekom vremena.

'Ključna je novost, po našem mišljenju, da postupan napredak nije posljedica novih ideja pojedinih ptica o tome kako poboljšati put, nego su svakoj generaciji nužne inovacije koje potiču iz oblika kolektivne inteligencije nastale kroz parove ptica koje zajedno moraju riješiti problem', kaže Dora Biro i poentira: 'Dvije glave misle bolje od jedne.'