Svi jako dobro znamo što znači biti sretan i kako to izgleda kad nas preplavi osjećaj sreće, no kad bi nas netko pitao da definiramo sreću, našli bismo se pred zidom – jer iako se čini kao najjednostavnija stvar na svijetu, sreću je, zapravo, jako teško opisati.
Općenito rečeno, sreća je emocionalno stanje koje karakterizira osjećaj radosti, veselja, zadovoljstva i ispunjenosti. Složit ćete se da to zvuči prilično neodređeno. A što ako osoba osjeća sreću nakon što je primjerice konzumirala alkohol – je li ta osoba tada stvarno sretna?
vezane vijesti
Povrh toga, većina ljudi kad govori o sreći govori samo o tome kako se trenutno osjećaju, pa tako u jednom trenutku ista osoba može biti pretjerano egzaltirana a u drugome potonula, ovisno o situaciji u kojoj se nalazi i kako te vanjske okolnosti utječu na nju ili njega – a ono što pokreće pozitivne emocije kod jedne osobe neće možda jednako utjecati na neku drugu osobu.
Drugim riječima, osjećaj sreće do srži je subjektivan osjećaj.
Uz to, svi smo se imali prilike uvjeriti, i prilično privremen. Nemoguće je, ma kako se upinjali, biti neprekidno sretan. Povremeno ćemo biti malo duže veseli ili možda ludo sretno zaljubljeni, no osjećaj egzaltirane sreće koji iz toga proizlazi naprosto nije moguće predugo održavati na maksimumu.
Budući da je sreća prilično širok pojam, psiholozi obično govore o 'subjektivnom osjećaju blagostanja"'u aktualnom trenutku. No, kao što znamo da neke stvari negativno utječu na nas i izazivaju loše raspoloženje, postoje i neke koje dokazano potiču pozitivne osjećaje. Navodimo neke od njih.
- Nije nikakva novost da glazba snažno utječe na percepcije i emocije. No, studija koju je provelo Sveučilište u Gröningenu dokazala je da postoji izravna veza između vesele glazbe i osjećaja sreće.
- Još jedan čimbenik koji snažno utječe na osjećaj sreće je sport. Sportske aktivnosti potiču proizvodnju serotonina, dopamina i endorfina, a sve te supstance pridonose dobrom raspoloženju.
- Još jedna popularna studija američkog Sveučilišta Northeastern sugerira da su za sreću nužni otvorenost prema novim i ispunjujućim iskustva te sposobnost da cijenimo ono što imamo umjesto da kukamo zbog onoga što nemamo.
Naravno, kao što neke stvari na nas pozitivno utječu, ima i onih koje nam dugoročno neprimjetno kvare osjećaj unutarnje sreće. Studija Sveučilišta Maryland provedena tijekom 30-godišnjeg razdoblja pokazuje da što više televizije gledamo, to smo nesretniji. To se u novije vrijeme može proširiti i na društvene medije i izloženost golemoj količini probranih informacija koje tamo plasiraju drugi ljudi želeći sebe predstaviti u što pozitivnijem svjetlu. To ostalima daje osjećaj da su svi drugi sretni(ji) od njih, što snažno utječe na subjektivan osjećaj sreće.
Suprotno tome, pokazuje se da su ljudi koji vrijeme provode čitajući knjige ili družeći se s prijateljima u prosjeku puno sretnije osobe.
Jasno, svaki razgovor o osjećaju sreće mora obuhvatiti i pitanje novca, bilo bi super kad bi bilo moguće definirati koliko je točno novca potrebno za sreću. Prema rezultatima objavljenim u časopisu Nature Human Behaviour ispada da to ovisi o tome gdje živite: svaka zemlja ima drugačije 'financijske markere'. No, općenito vrijedi da je imućnijim ljudima potrebno više novca da bi bili sretni.
Nadalje, prema nekim istraživanjima, žene su općenito sretnije od muškaraca, ali samo do svojeg 47. rođendana! Od tada nadalje, muškarci uglavnom odgovaraju da se osjećaju sretnije, dok žene počinju pojačano prijavljivati osjećaj nezadovoljstva. No, istraživanja također pokazuju da su ljudi stariji od 65 općenito sretniji od mladih u dobi od 18 do 24 godine starosti.
Na kraju, čini se da je sreća ipak zarazna: niz je studija pokazao da druženje sa sretnim ljudima povećava osjećaj sreće za 15 posto kad je riječ o prijateljima, te za šest posto ako se nalazite u društvu nepoznatih ljudi.
Ukratko, okružite se sretnim ljudima i – budite sretni!
