Živimo u svijetu u kojemu je društveni status jedno od glavnih mjerila uspjeha u životu, a uspješnost ide ruku pod ruku s osjećajem ispunjenosti, realiziranosti, pa tako i – životne sreće. Sve upućuje na to da bogati(ji) ljudi imaju sve – novac, status u društvu, lijepe partnere, prekrasnu djecu, goleme kuće, brdo prijatelja koji će se rado odazvati na njihove raskošne zabave.
Naravno, slika veselih bogataša koji se sretno zabavljaju kao slika utjelovljenja sreće nije fenomen koji pripada novom dobu niti je proizvod društvenih mreža – fascinacija imidžem imućnih sretnih ljudi postoji otkako postoji ljudsko društvo. U kapitalističkom društvu današnjice, važnost novca kao sredstva za ostvarivanje ispunjenog i sretnog života dodatno je naglašena.
vezane vijesti
No, sigurno ste čuli za izraz 'i bogati plaču'! Donosi li doista novac sreću?
Brojni su se sociolozi, psiholozi i ekonomisti bavili korelacijom između novca i sreće pokušavajući pronaći odgovor na to pitanje. Jednu od prvih teorija o tome postavio je Richard Easterlin sa Sveučilišta Južne Kalifornije, čije su studije pokazale da su zemlje s višim prosječnim primanjima općenito 'sretnije' od onih s nižim primanjima. Profesor Easterlin utvrdio je da su ljudi uglavnom sretni ako su im prihodi dovoljno visoki da zadovoljavaju njihove osnovne potrebe. Što su im prihodi viši, to su ljudi zadovoljniji svojim životom, ali – upozorio je Easterlin – samo do određene razine. Naime, u određenom trenutku dolazi do svojevrsnog zasićenja i sreća prestaje rasti proporcionalno bogatstvu.
Više novca može kupiti veće zadovoljstvo životom, ali ne i sreću. Zato početna euforija zbog novčane nagrade, povišice ili bonusa brzo splašnjava. Kad si kupimo nešto što smo dugo priželjkivali, ni to nas ne čini dugoročno sretnima. Nova stvar pružit će nam ugodu, ali taj osjećaj nema veze sa srećom na dulje staze.
Dapače, studija skupine znanstvenika objavljena u časopisu Science pokazala je da novac 'kupuje' sreću samo ako je potrošen na nekog drugog – rezultati ovog istraživanja pronašli su izravnu korelaciju između količine novca potrošenog na darove za druge i rasta osjećaja ispunjenosti i sreće u darivatelju.
Druge su studije pokazale da količina novca koju potrošimo na sebe ne utječe na naš osjećaj sreće, te da su ljudi koji svoj novac rado troše na druge općenito sretniji od onih koji to ne čine. Iz toga proizlazi zaključak oko kojega se znanstvenici općenito slažu: sreća ne ovisi toliko o tome koliko zarađujemo, koliko o tome na koji način biramo trošiti svoj novac.
Dakle, može li se reći da novac kupuje sreću? Znanstvenici tvrde – možda, ali ovisno o tome kako ga trošimo.
Studija sveučilišta UCLA pokazala je da su ljudi koji više cijene vrijeme nego novac općenito sretniji od onih koji misle da je važnije imati više novca nego više vremena za sebe i svoje bližnje. Odlučite li potrošiti svoj novac na razne servisne službe koje će umjesto vas počistiti, skuhati, opeglati ili preuzeti bilo koju dnevnu obavezu kako biste si oslobodili vrijeme za sebe i stvari koje su vam istinski bitne, na sigurnom ste putu da se dugoročno osjećate zadovoljnije i sretnije.
Nadalje, umjesto da kupite nešto što vam se čini vrijednim, trebali biste više cijeniti iskustva koja vremenski traju kraće, ali imaju dugoročan utjecaj – brzo ćete se naviknuti na nove dizajnerske naočale i zaboraviti da ih uopće i imate, ali lijepo iskustvo putovanja zauvijek ćete pamtiti.
Također, istraživanja su pokazala da ljudi općenito osjećaju veću sreću kad svoj novac troše na odnose s ljudima koji su im doista bitni. Čovjek je društvena životinja – ulaganje u zajednička druženja, večere, putovanja, odlazak u šoping, i sve što služi boljem povezivanju i učvršćivanju odnosa pridonosi našem osjećaju ispunjenosti i sreće.
Dakle, zaključak je da novac do određene točke značajno pridonosi osjećaju zadovoljstva životom. Međutim, nakon te točke, više novca ne znači nužno i da ćete biti sretnija osoba. Ali, ako ga mudro trošite, novac vam itekako može kupiti određenu količinu sreće.
