Premda se povremeno mogu pročitati zloguke prognoze o konačnom padu influenserske 'industrije', magovi društvenih mreža uvijek će naći novi trend kojim će pokrenuti vojsku korisnika društvenih mreža u svome smjeru
Moda, glazba, kuhanje, unutrašnje uređenje... sve su to već raširene aktivnosti kojima influenseri šire svoju publiku, ponekad s više, ponekad s manje uspjeha. No, ima i onih koji traže originalnije puteve. Recimo, cleanfluenseri.
Nije taj fenomen potpuno novi, ali ne posustaje. S metlom ili krpom u jednoj ruci, a pametnim telefonom u drugoj, oni svojim fanovima tumače koji su najbolji načini za čišćenje i općenito održavanje kuće. Urednost i čistoća njihovi su aduti, a stotine tisuća pratitelja slušaju ih, gledaju i prate njihove preporuke i savjete.
Počelo je s Japankom Marie Kondo koja na Netflixu ima dokumentarnu seriju, neku vrstu realityja o čišćenju i održavanju doma. Danas je na Instagramu prati oko četiri milijuna ljudi.
Nastavilo se time što su mnogi shvatili da je na društvenim mrežama bolje podijeliti kućne fotografije ako im je stan besprijekorno čist, čime postaje 'instagramičan'. U međuvremenu su se pojavili sljedbenici, mnogo češće sljedbenice koji su krenuli tim tragom. Dobar primjer je Sophie Hinchliffe, koja je na svom Instagram profilu skupila blizu 4,5 milijuna pratitelja koji sebe zovu 'Hinch Army'. Kad je prije koju godinu objavila knjigu na istu temu, ona je postala jedna od najprodavanijih u američkim knjižarama. Sophie na svom profilu ne objavljuje slike kako čisti, ali je njezin besprijekorni dom uzor milijunima.
Ima ih još. 'Kraljica čistoće' Lynsey Crombie za svojih 270 tisuća fanova nudi vrlo konkretne savjete iz kojih je također proizašla knjiga. Potom Gemma Bray ili 'Organizirana mama', pa Becky Rapinchuk, Melissa Maker s milijunima pretplatnika na njezin YouTube kanal.
Naravno, popularnost insta-domaćica može se promatrati i u ne baš ružičastom svjetlu, jer potiče rodne stereotipe o ženama na kojima leže 'domaći' poslovi. Kod nas nismo primijetili takva istraživanja (premda se može pretpostaviti kakvi bi bili rezultati), no američki statistički ured procjenjuje da žene obavljaju šezdesetak posto više takvih neplaćenih poslova od muškaraca, što se obično odnosi na kuhanje, brigu o djeci i održavanje doma. U prosjeku, američki muškarci 16 sati tjedno odrađuju kućne zadatke, a žene 26 sati.
Spomenute influenserice se, jasno, ne slažu s takvim negativnim pogledom, upozoravajući da se uloga žena u kući značajno mijenja, posebno u usporedbi s pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Dobar primjer su ženski likovi u sjajnoj seriji 'Momci s Madisona' - ili su domaćice, ili služe za zabavu muškarcima. Tek poneka je spadala u muški poslovni svijet. Braneći svoju poziciju, cleanfluenserice kažu da pokušavaju kućne zadatke prikazati kao zabavne, ili kao nešto što na koncu donosi zadovoljstvo. Ne treba zanemariti i da su 'savršene domaćice' oduvijek bile u modi, dovoljno se sjetiti Marthe Stewart.
Drugi problem je psihološki, jer se obavljanje kućnih poslova ponekad može pretvoriti u opsesiju, pa i ovisnost. Dodatno, mogu stvoriti negativnu sliku o sebi u usporedbi s idolima u besprijekornim kućama. No, to je problem i s drugim 'žanrovima' u kulturi društvenih mreža. Slično stoje stvari i kod nametanja stavova, jer influenseri žive od reklamiranja, pa ponekad znaju iznositi i tvrdnje koje nisu sasvim točne, recimo kod uklanjanja štetočina ili antibakterijskog čišćenja.
S druge strane, dio popularnosti ove influenserice svakako mogu zahvaliti i činjenici da korisnice i korisnici društvenih mreža ipak žele vidjeti nekog od tih gurua u svakodnevnim situacijama koje su bliske običnim ljudima. U svakom slučaju bliskije od izležavanja po egzotičnim plažama i luksuznim hotelima ili kupovine u basnoslovno skupim trgovinama. Naravno, pod uvjetom da nisu i tako svakodnevnu aktivnost kao čišćenje pretvorili u filterima izobličenu stvarnost.