Kako su izvijestili prvo kineski, a onda i svjetski mediji, speleolozi su u okrugu Leye u autonomnoj regiji Guangxi Zhuang proučavali spilju u kojoj su našli veliku duboku vrtaču. Riječ je o geološkoj pojavi urušavanja tla zbog kojih se stvaraju velike jame bez prirodne drenaže. Da bismo približili tu pojavu, takvo je recimo Crveno jezero kod Imotskog.

Istraživačima su trebali sati da bi se spustili tih stotinjak metara kako bi dobili bolji uvid u vrtaču i izmjerili je. I onda na samom dnu jame duge 306 metara, široke 150 metara i duboke 192 metra našli odlično očuvanu primitivnu šumu. Neka od stabala visoka su i do četrdeset metara, a pod njima u sjeni vrlo gusto rastu biljke širokog lišća, sa stabljikama visine do ljudskih ramena.

Ovo nije prvo zanimljivo otkriće u tom krševitom dijelu Kine, jer su u nekim sličnim jamama nađene vrste kukaca i biljaka za koje se vjerovalo da su izumrle, jer su zadnji put zabilježene prije stotinjak godina.

Iz toga se izvlači zaključak da bi u šumskom okolišu kakav je sad nađen mogla biti otkrivena još veća prirodna čuda. U najoptimističnijoj varijanti znanstvenici se nadaju otkriću vrsta koje nikad ranije nisu bile zabilježene. Inače, ovako velike vrtače nisu rijetke u tom dijelu Kine, samo u spomenutoj provinciji dosad ih je nađeno tridesetak. Očito, riječ je o tlu sličnih geoloških osobina kao u Dinaridima. Neke od tih jama su male, tek koji metar, ali mnogo ih je i velikih. Zbog takvih prirodnih karakteristika, ovo je područje upisano na UNESCO-ov popis svjetske prirodne baštine.

Jama koju su istraživali ima tri velika ulaza, a kroz koje su se speleolozi spustili do šume sa stablima čije grane i lišće su uspjeli preživjeti hvatajući ne naročito bogatu svjetlost koja prodire kroz ulaze. Baš takvi škrti uvjeti putokaz su znanstvenicima da bi tamo moglo biti dosad nepoznatih vrsta. Dodatni element je što se na dnu jame nalazi i izvor vode.