Veliki svjetski mislioci stoljećima su u svojim djelima razmatrali ideju o izgradnji stroja koji bi mogao proces ljudskog razmišljanja svesti na mehaničku manipulaciju simbolima – umjetnu inteligenciju
Iako isprva prvenstveno zamišljena kao računalni sustav namijenjen ograničenom rješavanju problema i ubrzavanju proizvodnih procesa, umjetna inteligencija u međuvremenu je razvojno nadmašila sva očekivanja i postala sofisticiran alat s nevjerojatnim potencijalom utjecanja na ljudski život. Procjenjuje se da su roboti već zamijenili čak 75 milijuna ljudskih poslova, a tehnološki milijarder Elon Musk upozorio je da bi u budućnosti roboti svaki ljudski posao mogli učiniti besmislenim.
Ako su roboti u stanju sudjelovati u razgovoru, pa i u kvizovima znanja, ako znaju crtati, skladati i općenito pokazivati znakove kreativnosti, te čak i oponašati ljudske emocije, postavlja se pitanje – što to znači za ljudski rod? Hoće li roboti uskoro potpuno zamijeniti čovjeka?
Zapitao se to nedavno i tim čeških računalnih stručnjaka i kazališnih profesionalaca okupljenih oko interdisciplinarnog istraživačkog projekta Theaitre. Oni su prošle godine odlučili istražiti jesu li postojeći računalni programi generiranja jezika dovoljno razvijeni da proizvedu kazališni komad koji može biti uspješno izveden pred publikom. Bilo je i prije nekih pokušaja – primjerice, mjuzikl 'Beyond the Fence', predstava 'Lifestyle of the Richard and Family' i kratki film "Sunspring", redom nastali korištenjem umjetne inteligencije.
U povodu stote obljetnice praizvedbe drame češkog pisca Karela Čapeka 'R.U.R.', u kojoj se prvi puta spominje riječ 'robot', češki su stručnjaci ispitali najnovije kapacitete umjetne inteligencije i provjerili može li robot napisati uspješnu kazališnu predstavu. Rezultat je kazališni komad pod naslovom 'AI: Kada robot piše predstavu', sastavljen od osam scena u kojima se pojavljuje osam različitih ljudskih likova i Robot, koji s njima ulazi u razne interakcije.
Proces rada na tekstu podrazumijevao je da dramaturg David Košťák ukratko u nekoliko rečenica zada početno okruženje svake scene te napiše prvu repliku za svaki od likova, a zadaća je TheaitRobota bila da predloži nastavak, koji je dramaturg mogao prihvatiti, odbaciti, djelomično iskoristiti, ili pak prepustiti umjetnoj inteligenciji da donese odluku. U konačnici, 90 posto scenarija automatski je generirala umjetna inteligencija, dok je preostalih deset posto dramaturgovih intervencija.
Predstava je premijerno prikazana online s 18.450 zabilježenih pregleda. Scenarij je potom učinjen besplatno dostupnim na mrežnim stranicama projekta a 60-minutna predstava uživo se može pogledati u kazalištu Švandovo divadlo u Pragu.
I, odgovor na pitanje može li robot postati dramski pisac poput svojega oca Karela Čapeka je: Ne! Tvorci ove predstave priznaju – robot ne može napisati kazališni tekst. Još. Zaključak je ovoga projekta da robot može napisati dijalog, i to ako u njemu po mogućnosti sudjeluju maksimalno dva lika, te da je doduše u stanju formulirati smislene rečenice, pitanja i odgovore, ali samo vrlo jednostavne. Dakle, dramatičari se ne moraju bojati da će ostati bez posla – kazališta neće početi masovno koristiti besplatnu robotsku kreativnu radnu snagu.
I znanstvenici se slažu: bez obzira na sve širu primjenu umjetne inteligencije i sve njezine zabrinjavajuće aspekte, još je uvijek nemoguć scenarij u kojemu će AI zamijeniti ljudsku inteligenciju. To je zato što je još uvijek temeljni aspekt ljudske inteligencije naša sposobnost promišljanja, suosjećanja i donošenja odluka ne samo na temelju poznatih podataka već i instinkta, a sposobnost "čitanja" tuđih emocija i dalje je ključni aspekt međuljudske interakcije.
Ipak, činjenica da računala to trenutno nisu u stanju oponašati ne znači da to neće moći u budućnosti.