Dok se tehnološke inovacije nastavljaju razvijati impresivnom brzinom neprekidno nas mameći modelima još boljih, bržih, kompaktnijih i pametnijih gadgeta, zanimljivo je promatrati povratak neke već gotovo otpisane retro tehnologije koja posljednjeg desetljeća doživljava ponovni procvat.
Pa iako je većina predmeta koje pamtimo iz nekih davnih dana, poput disketa, telefona s okruglim brojčanikom ili kasetofona, ostala daleko u prošlosti i danas egzistira uglavnom kao ukrasni primjerak ili muzejski izložak, pojedine se stvarčice vraćaju u modu i bilježe neočekivani rast popularnosti.
vezane vijesti
Uz nostalgičare u pedesetim i šezdesetim godinama, tom su trendu uvelike pridonijele i generacije milenijalaca i generacije Z, odnosno mladi koji su odrastali uz internet, streaming i pametne telefone, a koji danas u retro komadima pronalaze određeno osvježenje i neodoljiv šarm, u kombinaciji s nešto drugačijim i posebnijim performansama od onih koje nudi moderna tehnologija.
Tri najpopularnija retro tech predmeta koja su se uspješno othrvala zaboravu i unatoč tehnološkoj evoluciji pronašla nove poklonike i svoje mjesto na tržištu svakako su gramofon & vinil ploče, Polaroid fotoaparat/fotografije i - pisaće mašine.
GRAMOFON & VINIL PLOČE
Kada je krajem 80-ih godina prošlog stoljeća objavljeno kako je prodaja CD-a nadmašila prodaju gramofonskih ploča, činilo se da je ovoj formi analogne tehnologije, opterećenoj brojnim tehnološkim ograničenjima, naposljetku odzvonilo. Format CD-a, a kasnije i internetski download te streaming postali su dominantan način distribucije i slušanja glazbe za masovnu publiku, dok je vinil opstajao tek u uskim krugovima strastvenih kolekcionara i glazbenih fanatika.
Zahvaljujući rastućem trendu ponovne popularizacije retro predmeta, vintage odjeće i starinskih obrta poput brijačnica, a kojeg predvodi supkulturna skupina tzv. hipstera, posljednjih je godina došlo do upečatljivog preporoda gramofonskog tržišta.
Da se ne radi o zanemarivim brojkama govori podatak iz 2020. godine u kojoj je vinil po prvi put nadmašio prodaju CD-ova, a izvješće Udruženja diskografske industrije Amerike pokazalo je da su Amerikanci te godine potrošili 232 milijuna dolara na kupnju vinila, što čini 62 posto od ukupne svote koju su dali za kupnju fizičkih glazbenih izdanja.
Ipak, treba imati na umu da prodaja ploča čini tek oko četiri posto svih prihoda od glazbe, za razliku od streaming servisa (npr. Spotify ili Deezer) koji uvjerljivo dominiraju tržištem. S druge strane, čini se da je CD dobrim dijelom svoje 'odsvirao'.
Unatoč svojevrsnoj nepraktičnosti i izuzetnoj osjetljivosti gramofonskih ploča (što su između ostalog karakteristike koje su ih svojedobno istisnule s tržišta), njihov opstanak nije upitan jer za brojne ljubitelje vinila on pruža jedinstveno iskustvo slušanja glazbe. Od samog rituala stavljanja ploče na gramofon i pomicanja igle, pa sve do toplog, autentičnog zvuka, čak i kad je 'upotpunjen' pucketanjem, kao uostalom i šireg raspona zvučnih frekvencija od onih digitalnih.
Ovaj trend iskoristile su i velike diskografske kuće te brojni glazbenici koji su svoje albume opet masovno počeli izdavati i u analognom obliku, a infrastrukturu povratničkom vinilu danas nudi i internet putem online trgovina gramofonskih ploča te niza online zajednica audiofila i kolekcionara.
POLAROID
Polaroid, tvrtka koja je oduvijek bila sinonim za fotografiju, svoje je prve instant fotoaparate predstavila javnosti još krajem 40-ih godina prošlog stoljeća, učinivši dotičnu napravu - koja je gotove fotografije izbacivala u samo 60 sekundi - planetarno popularnom. No, pojava digitalnih fotoaparata, a kasnije i pametnih telefona, istisnula je u potpunosti iz upotrebe ove analogne fotografije niske razlučivosti te postepeno dovela do bankrota firme, koja se 2008. godine potpuno povukla s tržišta.
I opet slijedom hipsterskog pokreta i trenda njegovanja old-school odnosno vintage kulture, posljednjih se godina počelo iznova posezati za polaroid kamerama kao alatom koji pruža specifičan užitak već samim osjećajem držanja opipljive fotografije u ruci i promatranjem njezinog nastanka u trenu.
Sve one prednosti koje karakteriziraju digitalnu fotografiju, poput raznih vrsta filtera, mogućnosti ponavljanja kadra te njihovog umnažanja i uređivanja, izostaju kod polaroida, no upravo je to ono što pridonosi spontanosti i uzbuđenju, a cijeloj priči daje poseban šarm.
U međuvremenu, tvrtka Polaroid digla se na noge, pa s velikim uspjehom, uz dorađene klasične modele, proizvodi i nove generacije instant fotoaparata, inspiriranih originalnim modelima, ali ipak uz neke nove tehničke mogućnosti i nadogradnje.
Nedavno su izbacili i novi model Polaroid Now+, o kojem smo već pisali. Uz njih, dio ovog rastućeg tržišta preuzeli su i drugi jaki konkurenti, pogotovo Fujifilm.
PISAĆI STROJEVI
Mnogima je zasigurno laknulo kad su 90-ih godina prošlog stoljeća starinske pisaće mašine, taj nadasve glasan i nepraktičan stroj čije korištenje iziskuje nemali fizički napor, zamijenila stolna računala i ponudila korisnicima pregršt svojih tehničkih prednosti.
Činilo se kako su nastupom digitalnog doba pisaći strojevi zauvijek nestali iz svakodnevne upotrebe, no oni se - suprotno očekivanjima - posljednjih godina ponovno vraćaju u modu. Tržište rabljenih pisaćih strojeva sve više se razvija, a u svijetu danas opstaju i brojna poduzeća za njihov popravak i proizvodnju.
Pjesnici i pisci okreću se ovoj retro tehnologiji pojašnjavajući kako im ona stvara opipljivu vezu sa samim činom stvaranja i potiče ih da se lakše koncentriraju, neometani ostalim sadržajima koje nameće računalo, poput interneta i društvenih mreža. Uz to, korištenje pisaćeg stroja iziskuje jasniju svijest o onome što se planira napisati jer ne nudi onu skroz jednostavnu opciju brisanja i prepravljanja teksta, što korisnika tjera da se promišljeno i pripremljeno posveti zadatku. Mnogi pritom tvrde kako im sam ritual umetanja papira, zvuk pritiska tipke te zvonce koje prati svaki novi redak pričinja svojevrsno umirujuće iskustvo.
Pisaći strojevi privlače i sve veći broj mladih koji u njima pronalaze šarmantan predah od sveprisutnih digitalija kojima su svakodnevno okruženi, a pokazali su se korisni i kao dio terapije za učenike s ADHD-om i disleksijom koji ih koriste kao „novu“ vrstu pomoćne tehnologije.
Često ih se danas može pronaći u odvjetničkim kancelarijama, policijskim postajama i određenim državnim službama koje preferiraju povjerljive dokumente ispisivati upravo na pisaćim strojevima, što im jamči sigurnost od napada hakera, a kad dođe vrijeme, dokumente je lako uništiti bez ostavljanja digitalnih tragova.
