Još je prerano za bilo kakve - pozitivne ili negativne - prognoze potencijalnih trajnih posljedica aktualne pandemije na urbane prostore i planiranje. No, neupitno je da se tijekom protekle gotovo dvije godine fokus velikog broja ljudi usmjerio na promišljanje o tome gdje živimo, radimo i provodimo svoje slobodno vrijeme
Pitanje u kolikoj mjeri taj prostor odgovara našim svakodnevnim potrebama postalo je goruće pitanje današnjice.
Le Corbusierov Suvremeni grad dobio je novu dimenziju: hoće li koncept funkcionalnosti prije svega, u kombinaciji s većim naglaskom na mentalno zdravlje, polučiti neku novu filozofiju urbanog planiranja koja poziva na ponovnu izgradnju gradova iz temelja, još bolje prilagođenih čovjeku budućnosti? Hoće li 2022. godina biti godina velikih promjena?
vezane vijesti
Kao jedno od potencijalno najvažnijih dugoročnih posljedica pandemije stručnjaci izdvajaju promjenu definicije 'grada dobrog za život'. Grad podijeljen na zone prema modelu stambenog, poslovnog ili trgovačkog dijela nikako nije grad budućnosti, upozoravaju. Grad budućnosti mora biti vibrantna mješavina svega. Kvartovi moraju biti mjesta opremljena i za stanovanje i za rad i za druženje, izlaske, kupovinu i sport – samo tako on može ostati poželjno mjesto za život i rad.
Mentalno zdravlje
Pandemija je u mnogima od nas otkrila novu ljubav prema prirodi: čvršće povezivanje prirode i čovjeka svakako mora biti ugrađeno u život nakon 'novog normalnog'. Urbano planiranje itekako ima veze s mentalnim zdravljem – ta veza u budućnosti će postajati snažnija, osobito u kontekstu suočavanja sa štetnim posljedicama pandemije na mentalno zdravlje ljudi s kojima se trenutno ljudska vrsta suočava.
U proteklih smo skoro dvije godine postali veliki ljubitelji otvorenih, velikih prostora. Nakon što je desetljećima trend išao u smjeru sve manjih i manjih stambenih jedinica sa što više prostorija, majušnih kuhinja, kupaona i balkončića, zbog prinudne zatvorenosti u kućama počeli smo više cijeniti prostor. Stručnjaci tvrde kako bi to moglo pokrenuti novi trend, kombinaciju 'štednje' i veće fleksibilnosti prostora, s naglaskom na obavezan povratak smočnice i balkona kao standardne opreme svakog stana.
Sve su popularniji postali i jednodnevni hotelski aranžmani. Mnogi će parovi ili obitelji kojima je potreban odmak od svakodnevnice rado pobjeći na jedan dan umjesto zamornog pakiranja za putovanje. Očekuje se stoga razvoj hotelske infrastrukture u smjeru nove niše za jednodnevne turiste.
Nova ovisnost o vanjskim prostorima u kombinaciji s potrebom za bijegom izvan 'svoja četiri zida' sasvim će se sigurno očitovati i u načinu urbanog planiranja javnih prostora u smislu većeg naglaska na parkove opremljene klupama i stolovima za piknik.
Gradovi će preživjeti
Strah od zatvorenog prostora mnoge je odvratio od javnog prometa, što je rezultiralo porastom broja bicikala i drugih alternativnih prijevoznih sredstava na ulicama svih gradova, pa tako i hrvatskih. Inovativna rješenja u transportu s naglaskom na alternativna rješenja svakako će biti ključna u planiranju gradova budućnosti.
Pandemija je zasigurno mnoge navela da se zapitaju jesu li gradovi još uvijek poželjna mjesta za život. No, stručnjaci svih područja, od arhitekata i urbanista do ekonomista i sociologa, smatraju kako nema mjesta bojazni: grad ima budućnost, tvrde, a u toj budućnosti neke bi posljedice pandemije mogle postati prednost za čovječanstvo. Bolje urbano planiranje s naglaskom na vanjske prostore i sadržaje, cestovnu infrastrukturu prilagođenu alternativnim oblicima transporta i razvoj kvartova sa svim urbanim sadržajima, moglo bi za rastuće gradsko stanovništvo značiti bolju budućnost u Gradu budućnosti.
