Svakoga sata planet Zemlja primi otprilike istu količinu energije sa Sunca koliko čovječanstvo godišnje potroši. Zahvaljujući solarnim panelima uspijevamo iskoristiti jedan sićušan djelić te praktički neograničene besplatne energije. Koliku bismo površinu planeta trebali prekriti panelima da bismo zadovoljili sve energetske potrebe čovječanstva?
Dok svijet pokušava smanjiti svoj ugljični otisak i zaustaviti potencijalno katastrofalne klimatske promjene, potpuni prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije sve više postaje apsolutna nužnost. Solarna energija dakako nije jedina alternativa spaljivanju ugljena, nafte i plina - obnovljive energije uključuju i energiju vjetra, hidroenergiju i geotermalnu energiju. U budućnosti će se čovječanstvo sasvim sigurno oslanjati na više održivih izvora energije, ali postavlja se zanimljivo pitanje koliku bismo površinu planeta morati žrtvovati za postizanje energetske neovisnosti i ugljične neutralnosti.
vezane vijesti
Procjene su različite i ovise o brojnim čimbenicima, ali ako pojednostavimo stvari i zamislimo svijet pogonjen isključivo pomoću solarnih panela, znanstvenici su nam ponudili približan odgovor. Solarni panel kojim bismo mogli energetski pokretati čitav planet trebao bi ugrubo imati dimenzije od najmanje 700x700 kilometara. Riječ je o površini od 490 tisuća četvornih kilometara, što je otprilike teritorij Španjolske, odnosno gotovo deset teritorija Hrvatske.
Premda se na prvi pogled čini da je riječ o golemom području, svijet je pun negostoljubivih terena na kojima solarni paneli nikome ne bi smetali. Primjerice, Sahara ima površinu od gotovo deset milijuna četvornih kilometara, što znači da bi za sve energetske potrebe čovječanstva trebalo iskoristiti tek otprilike pet posto teritorija te velike afričke pustinje u kojoj ne nedostaje sunčanih dana. Čak i uz očekivani porast potrošnje energije u budućnosti, ne čini se da će na Zemlji ponestati prostora za postavljanje solarnih panela.
Dakako, problem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora daleko je kompleksniji, pa će ideja golemog solarnog panela usred saharske pustinje ipak zauvijek ostati samo hipotetska. Studija objavljena krajem prošle godine u časopisu Nature Communications pozabavila se sličnom hipotetskom idejom. Skupina irskih i američkih znanstvenika pokušala je izračunati koliko bi postojećih krovova na čitavom svijetu trebalo prekriti solarnim panelima da bi čovječanstvo zadovoljilo sve svoje energetske potrebe. Odgovor je: točno 50 posto!
