Neke ideje zvuče previše dobro da bi bile istinite, a jedna od njih su i prozirni solarni paneli koji bi mogli zamijeniti prozore. Što je to 'transparentna solarna energija' i koliko smo daleko od njezine šire primjene? Hoćemo li jednoga dana na svojim prozorima umjesto stakla imati prozirne solarne panele?
Potencijal te tehnologije čini se beskonačan. Prozirni solarni paneli mogli bi se postaviti na gotovo svaki prozor u svijetu, čime bi se gradovi iz velikih potrošača energije pretvorili u proizvođače struje, a istodobno bi se za poljoprivredu oslobodio prostor na kojemu su sada instalirane klasične solarne elektrane.
vezane vijesti
Potencijal te tehnologije čini se beskonačan. Prozirni solarni paneli mogli bi se postaviti na gotovo svaki prozor u svijetu, čime bi se gradovi iz velikih potrošača energije pretvorili u proizvođače struje, a istodobno bi se za poljoprivredu oslobodio prostor na kojemu su sada instalirane klasične solarne elektrane.
U modernom društvu staklo se nalazi praktički posvuda: od mobitela i automobila do obiteljskih kuća i najviših nebodera. Procjenjuje se da samo u Sjedinjenim Državama postoji oko sedam milijardi četvornih metara staklenih površina koje bi se potencijalno mogle zamijeniti transparentnim solarnim panelima. Kad bi se sva ta površina pretvorila u jednu veliku solarnu elektranu, mogle bi se proizvesti goleme količine energije bez potrebe za korištenjem novog prostora koji zahtijevaju konvencionalni solarni paneli. To je i glavni razlog zbog kojega ih je teško postaviti u naseljenim područjima i zbog čega je teško izgraditi energetski neovisnu zgradu. Prozirni solarni paneli imaju potencijal sve to promijeniti.
Znanstvenici su dosad uspjeli osmisliti nekoliko tehnologija proizvodnje struje iz prozirnog panela - odnosno, takozvanog fotonaponskog stakla - no zasad nijedna od njih nije komercijalno održiva. Ipak, diljem svijeta posljednjih su godina pokrenuti eksperimentalni projekti prozirnih panela koji nas dovode korak bliže cilju održive budućnosti koja se ne oslanja na fosilna goriva.
Primjerice, eksterijer zgrade Međunarodne škole u Kopenhagenu obložen je s 12 tisuća nijansiranih, ali prozirnih solarnih panela koji godišnje proizvedu 200 MWh energije, što je više od polovice energije koju zgrada troši. Nadalje, prošle je godine na zgradu biomedicinskih i fizikalnih znanosti u kampusu američkog sveučilišta Michigan State postavljena staklena stijena od potpuno prozirnog panela površine desetak četvornih metara koja bi trebala osigurati dovoljno električne energije za napajanje rasvjete u atriju zgrade.
Međutim, čini se da smo ipak još prilično daleko od trenutka kad će "zeleni prozori" postati svakodnevicom. Naime, da bi se ta tehnologija šire primijenila, potrebno je znatno povećati njezinu efikasnost budući da postoji kompromis između učinkovitosti i transparentnosti: što je ploča transparentnija, to je manje učinkovita!
