Riječ je o najvećem bankrotu komercijalne banke u Sjedinjenim Američkim Državama od propasti Washington Mutuala 2008. i o drugom najvećem bankrotu komercijalne banke u američkoj povijesti. S obzirom na to da je Silicon Valley bila bitan dio američkog startup ekosustava, o čijoj stabilnosti ovisi tehnološki startup sektor i s obzirom na to da je imala globalne poslovne operacije, financijskim tržištima se ubrzo proširila nervoza jer nije bilo posve jasno je li SVB dovoljno velika i sistemski važna komercijalna banka čija bi propast mogla izazvati financijsku zarazu koja bi se prelila na ostatak financijskog sektora.

Naime sjećanja na propast investicijske banke Lehmans Brothers, čiji je bankrot bio okidač za veliku financijsku krizu 2008., sasvim sigurno nisu izblijedjela, iako je ta banka u trenutku propasti imala tri puta veću imovinu od one SVB-a. U međuvremenu se pokazalo da SVB vjerojatno nije sistemski važan da bi mogao izazvati kolaps čitavog financijskog sustava. No propast te banke zasad značajno ugrožava funkcioniranje američkog startup ekosustava i dovodi u pitanje opstojnost drugih srednje velikih američkih banaka sa sličnim poslovnim modelom. Zbog visoke razine neizvjesnosti i rastućih kamatnih stopa ključna riječ u prethodnoj rečenici je, nažalost, 'zasad'.

Nervoza se tijekom vikenda pojačala objavom da su američki regulatori zatvorili i Signature banku, čija imovina iznosi 110 milijardi dolara i koja je bila poznata po poslovanju s kompanijama što se bave kriptovalutama. Međutim čini se da uzbudljiv vikend nisu imali samo Amerikanci. U Ujedinjenom Kraljevstvu u nedjelju je bankarski div HSBC za simboličnu jednu funtu kupio britansku banku kćer SVB-a i tako spriječio da britanski regulatori objave propast i preuzmu tu banku. Na nogama je ne samo tehnološki sektor u Americi, jer je svoju gotovinu držao na depozitima u toj banci pa je sada ostao bez operativnog kapitala za svakodnevno poslovanje, nego i tehnološki sektor u Kini, koji je dio svojih depozita držao u SVB-u te se koristio vrlo povoljnim uvjetima kreditiranja te banke. S obzirom na visoku razinu neizvjesnosti i bojazan od širenja financijske zaraze, nije čudo to da su dionice banaka u ponedjeljak završile u debelim minusima.

A da potencijal za širenje zaraze postoji, najbolje govori činjenica da samo u Americi na bilancama banaka leži čak 620 milijardi dolara nerealiziranih gubitaka koji su nastali uslijed pada vrijednosti obveznica i drugih dužničkih instrumenata što su nastupili zbog agresivnog povećanja ključnih kamatnih stopa Federalnih rezervi. Nerealizirani gubici nisu problematični dok god niste zbog problema s likvidnosti prisiljeni prodavati obveznice. U europskom regulatornom okviru banka će knjižiti razliku između vrijednosti po kojoj su kupljene obveznice i tekuće cijene obveznice, što će umanjiti vrijednost kapitala banke, no dok god je dobro kapitalizirana, nepovoljne fluktuacije u kretanju vrijednosti obveznica neće je odvući u bankrot.

Međutim, ako se banka nađe u problemima s likvidnošću, u kakvima se našao SVB, te je prisiljena prodati obveznice i tako realizirati gubitak, posljedice mogu biti smrtonosne. Naime već i naglo povećanje ključnih kamatnih stopa može samo po sebi stvoriti probleme s likvidnošću jer poskupljuje cijenu i smanjuje raspoloživost novca za sve aktere u ekonomiji, pa tako i za banke. Ako još pri tome banka ima poveći dio depozita uložen u obveznice koje uslijed povećanja kamatnih stopa gube vrijednost, tada se u slučaju smanjene likvidnosti suočavate s dvostrukim problemom.

Ne samo što teže možete namaknuti svježi kapital posuđujući od drugih, već ćete i ostvariti značajne gubitke i izazvati paniku ako pokušate namaknuti svježi kapital prodajom imovine. SVB banci se dogodilo i jedno i drugo. Financiranje iz fondova rizičnog kapitala i kratkoročne imovine klijenata koje je financirala je presahnulo, a nije uspjela osigurati dovoljno zamjenskih izvora likvidnosti pa je krenula prodavati obveznice iz svog portfelja. Uslijedila je panika, potom povlačenje depozita, a nakon dva dana kaosa regulator je bio primoran objaviti zatvaranje banke, bacajući mnoštvo štediša čija je štednja premašivala iznos osiguranja depozita u stanje očaja.

Novi preokret događa se u ponedjeljak kada Federalna agencija za osiguranje depozita objavljuje potez bez presedana. Štedišama će se tako isplatiti i neosigurani dio depozita, a dio sredstava za isplatu depozita namaknut će nametanjem novog poreza bankama, što će zasigurno izazvati mnoge rasprave o socijalizaciji gubitaka i privatizaciji dobitaka, pogotovo stoga što je 85 posto depozita banke prelazi osigurani iznos štednje od 250 tisuća dolara.

Zasigurno će u nadolazećim tjednima biti još puno rasprava o rizičnosti poslovnog modela koji je primjenjivao SVB, a koji je bio nedovoljno diversificiran, odnosno bio je koncentriran na uzak i vrlo rizičan segment američke ekonomije. SVB je povrh toga po svojim karakteristikama bio svojevrstan hibrid između tipične komercijalne banke i fonda rizičnog kapitala. Značajno liberalnija bankovna supervizija u Americi omogućavala je takvo poslovanje. Prilično konzervativna europska regulativa teško da bi dopustila takvoj banci da posluje s takvim profilom rizičnosti.

Postavljat će se i pitanja što je u čitavoj ovoj priči radio regulator i je li relaksacija američke supervizijske regulative u 2018. pridonijela ovakvom raspletu. Naime te su godine srednje velike američke banke, one koje imaju do 250 milijardi dolara imovine, izuzete od strožih kapitalnih i likvidnosnih zahtjeva te stres-testova kojima su podložne najveće američke banke, što je moglo doprinijeti rizičnijem ponašanju onih koje su bankrotirale od petka do nedjelje. Postavit će se i pitanje odgovornosti menadžmenta ne samo zbog odabranog modela poslovanja i odluke da kratkoročne depozite ulože u dugoročnu dužničku imovinu, već i zbog postupaka u tjednu koji je kulminirao bankrotom, a koji su bili u najmanju ruku nezgrapni i vrlo loše tempirani.

Tek nam preostaje vidjeti hoće li u nadolazećim danima uslijediti novi bankroti banaka i hoće li regulatori uspjeti ograničiti širenje financijske zaraze. Preostaje nam i vidjeti kakve će posljedice ovi bankroti imati na tehnološku startup scenu i fondove rizičnog kapitala. No jedna stvar je već sada sasvim sigurna. Drugi i treći najveći bankrot komercijalnih banaka u Americi prve su velike žrtve agresivnog povećanja kamatnih stopa američke središnje banke, a koja je da bi obuzdala inflaciju u svega godinu dana svoju ključnu kamatnu stopu povećala s raspona od 0,0 do 0,25 posto na raspon od 4,5 do 4,75 posto.

Da bi se umirilo nervozna tržišta i izbjeglo to da bankrot SVB-a bude okidač za novu financijsku krizu, može se očekivati da će Federalne rezerve ili privremeno odgoditi ili ublažiti najavljeni rast ključne kamatne stope u neposrednoj budućnosti. Taj put mogle bi slijediti i središnje banke drugih razvijenih zemalja, uključujući Europsku središnju banku, o čijoj ključnoj kamatnoj stopi ovise uvjeti financiranja u Hrvatskoj. No i bez daljnjeg povećanja kamatnih stopa, era jeftinog novca naglo je završila prošle godine i njezine prve žrtve već su oborile rekorde, a financijska tržišta se nervozno pitaju tko je sljedeći.