Iz perspektive Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane, jedan od najvažnijih dokumenata svakako je bio paket direktiva o otpadu, kojim je u EU u pravom smislu riječi uvedeno gospodarenje otpadom po principu kružne ekonomije. Radi se o filozofiji da svaki resurs treba maksimalno iskoristiti prije nego ga se odbaci, stoga su propisani obvezujući ciljevi za reciklažu, piše za tportal Biljana Borzan
Tim zakonima uvedene su i definicije što je bacanje hrane te ciljevi po kojima bi države članice do 2030. trebale prepoloviti količine hrane koje se bacaju.
Učestali skandali sa sigurnošću hrane daju na važnosti novoj regulativi o inspekcijama i službenim kontrolama koja se počinje primjenjivati u prosincu 2019. Inspekcijski nadzor u proizvodnji hrane bit će stroži, a Europska komisija dobiva šire ovlasti da obustavi uvoz hrane iz problematičnih članica.
U 2015. izglasali smo izmjene i dopune direktive o uzgoju GMO-a, koja je državama članicama EU-a dala mogućnost da na svom teritoriju ograniče ili zabrane uzgoj tih kultura.
Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača nakon skoro deset godina borbe konačno je riješio problem dvostruke kvalitete proizvoda na unutrašnjem tržištu. To je velika pobjeda nas iz istočnih zemalja. EU je počeo regulirati digitalno tržište, uveden je red te ukinute barijere za kupce iz manjih zemalja. To je veliki projekt koji će se nastaviti u idućem mandatu. Najviše sam se trudila riješiti stvari koje tište potrošače iz Hrvatske, a pri izradi svakog zakona na stol sam stavljala hrvatske potrebe i perspektivu te naglašavala da nema mjesta diskriminaciji na zajedničkom tržištu. Možda nismo svi isti, ali svi moramo biti ravnopravni.
>>> Ovdje pročitajte u kojim ste trgovinama Europljani, a u kojima građani drugog reda
Iz zdravstvene perspektive možda je najvažnija regulativa o veterinarskim proizvodima koja će smanjiti i ograničiti upotrebu antibiotika u uzgoju stoke. Otpornost mikroba na antibiotike globalna je prijetnja zdravlju i stoga nova regulativa prvi put uvodi mogućnost da se neki od tih lijekova potpuno zabrane u poljoprivredi, odnosno da se rezerviraju za ljudsku upotrebu.
Nakon pet godina uspjela sam na dnevni red Europskog parlamenta vratiti pitanje prava žena na Balkanu. Imenovana sam izvjestiteljicom za to pitanje u ime cijelog Europskog parlamenta, moje je izvješće usvojio nadležni odbor i uskoro će biti izglasano i na plenarnoj sjednici.
Rijetko kad je Parlament institucija koja blokira neki zakonodavni prijedlog Komisije. Puno češće se to dogodi u Vijeću, u kojem države članice teže pronalaze zajednički stav, nego političke grupe u Parlamentu.
Smatram da je šteta što direktiva o procjeni zdravstvenih tehnologija (Health Technology Assesment) nije donesena u ovom mandatu. Radi se o zakonu koji bi mogao pridonijeti tome da novi i inovativni lijekovi budu jeftiniji državama članicama i dostupniji pacijentima. Parlament je u ovom slučaju svoje napravio, no zakonodavni proces je zapeo u Vijeću.
Puno stvari koje se tiču digitalnog tržišta mogle su biti kvalitetnije uređene. Primjerice, pitanje dostave paketa. Napredak ide jako sporo, a znam da su naši građani nestrpljivi. Kao izvjestiteljica Europskog parlamenta, pokušala sam napraviti ambiciozne i stvarne promjene, ali Vijeće nije prihvatilo dio. Svejedno, ostvaren je napredak, a neke rupe će se zatvoriti u idućem mandatu.
Žao mi je što nije bilo volje u Vijeću da se Istanbulska konvencija ratificira na razini EU-a. Europska unija je uvijek bila generator vrijednosti kao što su tolerancija i ravnopravnost te ljudska prava. Europski parlament i Komisija su gurali ratifikaciju, ali države članice u Vijeću nisu se uspjele dogovoriti.
Više od dvije trećine odluka koje se tiču hrvatskih građana usvajaju se u Europskom parlamentu, a ne u Hrvatskom saboru, i zato bi odaziv na europske izbore u svibnju trebao biti veći, naročito među mladima.
Pojedinac u demokraciji nosi dio odgovornosti za postupke svake vlasti. Ako ostanete kod kuće i kažete 'mene se to ne tiče', na neki način gubite pravo kritike jer najsnažnija kritika je glasački listić. Ako promatramo utjecaj ulaska u EU na Hrvatsku, očito je da je mogućnost rada i studiranja u drugim članicama EU-a natproporcionalno utjecala na mlade. Tisuće njih su iskoristile svoje članstvo u Uniji te egzistenciju i obrazovanje potražili izvan Hrvatske. Neki privremeno, neki na duže razdoblje.
Europski parlament važan je za sve građane EU-a jer donosi odluke koje imaju izravan utjecaj na njihove živote. Mladi bi pogotovo trebali znati što se u njihovo ime odlučuje i tko donosi odluke jer je cijeli niz projekata i programa EU-a, poput Erasmusa i Garancije za mlade, usmjeren njima.
I dalje ćemo u novom sastavu EP-a imati većinu eurofila, a manji dio euroskeptika. Dio koji u EP-u pripada euroskepticima nakon izbora mogao bi biti veći, ali gledajući analize i istraživanja javnog mnijenja, euroskepticizam ne raste. Nadalje, značajan kontingent euroskeptika odlazi iz EP-a s Velikom Britanijom. Čini se kako je Europa zbila redove nakon što se počelo otkrivati kakve će promjene doživjeti britanski građani nakon Brexita.
Iako je iznenađujući rezultat referenduma u Velikoj Britaniji 2016. poljuljao stabilnost Unije, ipak nije, kao što su neki predviđali, izazvao lančanu reakciju i njen raspad. Upravo suprotno, prema istraživanjima javnog mnijenja, pojačao je podršku EU u ostalim državama članicama.
Razloga za to je više, a glavni među njima svakako je proces pregovora o izlasku Velike Britanije - tijek pregovora je pokazao da Velika Britanija, iako je jedna od najvećih i najbogatijih država Europe, ne može parirati ujedinjenoj Uniji u pregovorima. EU je čvrsto stao iza Irske, Španjolske te svojih temeljnih načela i dosad je u pregovorima uvijek popuštala Britanija. S druge strane, vlada i politička situacija u Velikoj Britaniji su u stanju permanentne nestabilnosti i unutarnjih sukoba oko pregovora i budućeg odnosa s EU-om.
U razdoblju nakon britanskog referenduma na nacionalnim izborima u Francuskoj i Nizozemskoj poražene su političke snage koje su zazivale izlazak tih zemalja iz EU-a. Vodeći se činjenicom da je izlazak iz EU-a neprihvatljiv većini građana, odnosno da im je to nepremostiva prepreka u dolasku na vlast, glavne euroskeptične stranke su prilagodile svoje političke programe i ciljeve. Većina njih više ne zagovara raspad i izlazak iz EU-a, već njenu dekonstrukciju kroz renacionalizaciju ovlasti - suverenizam.
Smjer razvoja Europske unije uvelike će se odrediti rezultatom sljedećih izbora za Europski parlament i brojem zastupnika koji će antieuropske i populističke stranke osvojiti. Ipak, smatram da će većina građana podržati opcije koje zagovaraju europski projekt, mir, slobodu kretanja i rada te ljudska prava.