Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača usvojio je izmjenu tzv. crne liste Direktive o nepoštenim poslovnim praksama i eksplicitno zabranio dvostruku kvalitetu proizvoda. Time je otvoren put trijalogu, odnosno pregovorima između Komisije, Parlamenta i Vijeća.

'Više od 80 posto građana Hrvatske smatra da nas velike korporacije tretiraju kao građane drugog reda. To su brojke koje sam dobila kada sam radila prvo istraživanje kvalitete na našem i njemačkom tržištu s Hrvatskom agencijom za hranu', podsjetila je Borzan.

'Građani kvalitetu proizvoda stavljaju rame uz rame sa sigurnošću istih', dodaje Borzan.

Borzan očekuje da će konačno glasovanje doći na dnevni red plenarne sjednice u ožujku, a u tome će Rumunjska kao zemlja predsjedateljica imati ključnu ulogu.

'Ono što nam ide na ruku jest što je Rumunjska taj problem stavila visoko na svoj dnevni red i da neće to pustiti dok se ne izgura', istaknula je Borzan.

Pozvala je hrvatske vlasti da u Vijeću podrže zakon kojim će se suzbiti diskriminacija na istoku EU-a.

'Osigurali smo da zakon bude maksimalno kvalitetan i zato je izuzetno važno da se hrvatska vlada, zajedno s ostalim vladama, zauzme vrlo snažnu poziciju', ističe Borzan.

U Direktivi je propisano da će se proizvođači koji plasiraju dvostruku kvalitetu proizvoda kažnjavati s do četiri posto njihovog godišnjeg prometa.

Paralelno sa zakonodavnim procesom u tijeku je europsko istraživanje kvalitete proizvoda za koje je osigurano 800 tisuća eura iz EU proračuna.

'Prema mojim informacijama, uzorak će se uskoro formirati na osnovi doprinosa 19 država članica. Prvi rezultati će biti kroz par mjeseci, i moguće je da zakon bude izglasan i prije toga. Samim time su rezultati i važniji, jer će povući za sobom i prve sankcije', rekla je Borzan.

U uzorak bi trebalo ući 60 do 70 proizvoda.