Poveznica između rastuće inflacije i kretanja bitcoina bila je najvidljivija u srijedu 10. studenoga. Samo pet minuta nakon što je objavljen podatak o inflaciji u SAD-u bitcoin je uzletio na svoju rekordnu vrijednost od 69.044 dolara.

Promijenio se očito i povijesni kontekst, barem kada govorimo o financijskim tržištima.

Zlato kao ulaganje koje štiti od inflacije općenito je u povijesnom kontekstu raslo s brzim rastom potrošačkih cijena. U ovom slučaju stvari stoje bitno drugačije. Zlato je izgubilo osam posto u posljednjih dvanaest mjeseci u usporedbi s čak 200 posto jednogodišnjeg uzleta bitcoina.

Bitcoin je u osnovi deflacijska imovina, zbog čega ga građani zemalja s nestabilnim klasičnim valutama sve više koriste kao zaštitu vrijednosti od hiperinflacije i rastućih troškova svakodnevnih roba i usluga. Za razliku od klasičnih valuta, kriptom se ne može manipulirati u istoj mjeri promjenom kamatnih stopa i povećanim tiskanjem novca. Ono što je najvažnije, ponuda bitcoina nikada neće premašiti 21 milijun, što ga čini atraktivnim čuvarom vrijednosti koja je otporna na inflaciju. Iako je popularnost bitcoina narasla prošle godine, nestabilna priroda kriptotržišta i dalje mu je najveći uteg.

Kritičari tvrde da je glavni razlog povećane količine institucionalnog novca na kriptotržištu ukupna aprecijacija cijena kriptovaluta tijekom vremena. Naprimjer, unatoč velikom padu na oko 30.000 dolara u srpnju, bitcoin je i dalje bio u porastu od dva posto u ovoj godini. U kolovozu je godišnji dobitak porastao na 300 posto.

Međutim nakon drastičnog pada bitcoina od 45 posto u svibnju mnogi su ulagači pohrlili natrag na zlato, gledajući na kriptovalute kao na nerazvijeni sektor koji se nije pokazao kao stabilna klasa imovine niti sigurno utočište za pohranu vrijednosti.

Svaka imovina koja se koristi kao čuvar vrijednosti i zaštita od inflacije zahtijeva visoku razinu stabilnosti i povjerenja. Iako više ne podržava nacionalne valute, zlato se tijekom povijesti etabliralo u ovom području. Za usporedbu, kriptovalute imaju previše kratkoročne volatilnosti da bi ulagačima dale isto povjerenje koje imaju u zlato.

Inflacija je složen ekonomski koncept koji može biti dobar ili loš, ali prevladava uvjerenje da je katastrofalna kada postane previsoka i izmakne kontroli. Iako je ostala stabilna prošle godine, jer je pandemija koronavirusa držala tvrtke poprilično neaktivnima, vidimo da raste njezina stopa posljednjih mjeseci, a očekuje se nastavak rasta u bliskoj budućnosti, kako se povećava potrošnja i otvaraju gospodarstva.

Kao rezultat toga, pojedinci i tvrtke ulažu u zlato, nekretnine i drugu imovinu da bi se zaštitili od buduće inflacije. U posljednje dvije godine bitcoin i kriptovalute pokazali su da, kao i ta imovina, također igraju ulogu tijekom razdoblja inflacije.

Dakle u teoriji bi kriptovalute teško mogle figurirati kao zaštita od inflacije, no u praksi se to ipak događa. Istina, tvrdnja da se štiti od inflacije počiva na oskudnim dokazima. Bilo je malo prilika za testiranje te tvrdnje, a kada su se ukazale, performanse kriptovalute nisu dosljedno podržavale tezu. Ali ni kriptovalute, bez obzira na visoku volatilnost, nisu gubile na vrijednosti. Upravo suprotno, posebno kad se radi o onima iz društva s najvećom tržišnom kapitalizacijom.

Ukratko, iako je razumno pretpostaviti da će kriptovalute pomoći portfelju da preživi pustoš inflacije, taj je plan daleko od zajamčenog. Kupnja trezorskih vrijednosnih papira zaštićenih od inflacije mnogo je sigurniji pristup iako potencijalno daleko manje profitabilan.

Za kraj, možemo konstatirati da je broj onih koji vjeruju u kriptovalute (i) kao zaštitu od inflacije dramatično porastao. Kombinirana tržišna vrijednost svjetskih kriptovaluta posljednjih godina naime katapultirana je nevjerojatnih 600 posto.